Oznaka: usredotočenost

  • Vodič Kroz Meditaciju – Kako Koristiti Vođene Meditacije?

    Vodič Kroz Meditaciju – Kako Koristiti Vođene Meditacije?

    Kako započeti meditirati? Kako koristiti vođene meditacije?

    Pročitaj moj vodič za kvalitetniji odabir prakse koja ti odgovara!


    Meditacija: Samotni Put ili Suputništvo?

    Meditacija znači okrenuti um unutra 💠

    To je duboko individualna i krajnje iskustvena praksa osvjetljavanja vlastitog unutarnjeg krajolika.

    U meditaciji se ne bavimo toliko okolinom, koliko svojim umom. Ne toliko onime što se događa, već time kako na to reagiramo

    Put je to pomnog promatranja, sabiranja uma, razvoja uvida te povećavanja životnog zadovoljstva kroz unutarnju jasnoću i mir

    Praksa nekad izgleda kao vrlo samotni, izoliran put. No:

    Iako je svačiji put jedinstven – i nitko drugi ne može ga prijeći za nas – na njemu nipošto ne moramo biti sami

    Suputništvo dolazi u različitim oblicima. Jedan od njih su upravo:

    Vođene Meditacije


    Vođene Meditacije: Dišimo Zajedno 🍃

    Vođene meditacije su strukturiran i poduprt oblik prakse u kojem nastojiš najbolje što možeš pratiti upute i metodu, slušajući vodstvo, i primjenjujući ga u realnom vremenu u svojoj meditaciji.

    • Ako se ne možeš povezati s nekim vođenjem, u redu je! Ne znači da ne prakticiraš dobro ili da meditacija nije uspješna
    • Ako imaš drugačiju metodu ili ti u ovom trenutku odgovara bilo kakve prilagodba – slobodan/na si i poželjno je da je napraviš
    • Vodstvo je dodana vrijednost – ne strogo uputstvo kojeg se moramo držati od slova do slova kako bismo “odradili praksu”.

    Prednosti Vođene Meditacije 👐

    1. Iskustveno učenje – vođena meditacija predstavlja izravno učenje vježbe, tehnike ili metode u realnom vremenu
    2. Budnost i prisutnost – glas može biti izvrsno “dodatno sidro” – lakše ostajemo usredotočeni, doziva nas kada se izgubimo
    3. Podsjetnik na elemente prakse – vođenje nas podsjeća na aspekte prakse koje smo zaboravili ili (slučajno) zanemarili
    4. Suputništvouživo, u zajedničkoj praksi – na audiozapisu, spoznaja da je ovo još nečija praksa koju zajedno koristimo
    5. Istraživanje i eksperimentiranje – izvrsna prilika da probamo novu praksu koju bismo sami lakše preskočili
    6. Podrška u zahtjevnim trenucima – kada se pojave neugoda, bol ili emocionalna uznemirenost, vođenje je izvor podršku

    🧭 Kako Najbolje Koristiti Moje Meditacije?

    Prije liste svih meditacija, sažeto dijelim neke od primjera različitih vrsta praksi s obzirom na preporučenu razinu iskustva, duljinu, vrstu i složenost:

    📌 Početna: Moje Vrijeme za Disanje
    📌 Osnovna: Dah kao sidro, Pregled tijela (skraćeni)
    📌 Umjerena: Usredotočenost na dah (20 min), Pregled tijela (potpuni), Dah i svi elementi iskustva (skraćena)
    📌 Zahtjevnija: Usredotočenost na dah (45 min), Dah i svi elementi iskustva (30 min), prakse s minimalnim uputama

    • Ovo nisu nužno “stadiji” niti “faze”
    • Jedna praksa nije “bolja” niti “lošija” od druge

    Najbolja metoda = metoda koja ti trenutno najviše odgovara i koristi

    Ovo je naprosto pomoć pri odabiru prakse koja bi tebi trenutno mogla najbolje odgovarati.


    Lista Vođenih Meditacija

    • Odaberi pojedinu meditaciju
    • Prouči vrstu, zahtjevnost i preporuku za korištenje
    • Prakticiraj odmah – kroz ugrađeni YouTube video
    • Spremi za kasnije – “bookmark” ili na svoj YouTube

    Neka ti praksa donese unutarnji mir, razumijevanje i dobrobit 🙏


    Ako me želiš podržati ili ti se sviđa praksa, pozivam te da “lajkaš” video, ostaviš komentar i podijeliš ga sa svima koje bi zanimao!

    Ako imaš prijedlog, pitanje ili nedoumicujavi mi se izravno!

    Pretplati se na kanal za sve nove nadolazeće meditacije!


    Mindfulness vježbe uzemljenja


    Otok unutra – uzemljenje u 3 koraka (4 min)

    🕓 Iznimno kratka i praktična vježba sabiranja uma i proširivanja svjesnosti — koristi je viša puta dnevno kao vješt predah

    🎯 Tri koraka: osvještavanje, uzemljenje, širenje svjesnosti

    🌊 Izvrsna kada si preopterećen/a – vraća te u kontakt sa sobom

    🌱 Preporučujem vježbati češće, kako bi ti bila dostupna u izazovnim trenucima. Nemoj podcjeniti njezino kratko trajanje 😊

    U oku oluje – uzemljenje za izazovne situacije (13 min)

    🌬️ U ovom snažnijem i složenijem obliku, praksa uzemljenja izvrsna je u stresnim, intenzivnim, pretrpanim ili emocionalno preplavljujućim situacijama

    Uzemljujemo se kroz dah, tijelo i osjete u 5 koraka s detaljnim uputama i visokom strukturom – izvorima postojanosti i sigurnosti

    🧘 Preporučam ovu praksu nakon što već poznaješ osnove mindfulness meditacije te da prvo vježbaš u mirnim trenucima — kako bi bila dostupna u stresnim situacijama

    🌪️ Tada postaje mjesto odmora usred vrtloga misli i oluje emocija

    Preporuka za čitanje:

    Mindfulness tehnika uzemljenja (opis i vodič kroz sličnu metodu)


    Vježbe pregled tijela (body scan)


    Body scan (pregled tijela) – skraćena verzija (16 min)

    🧘 Ova praksa vodi te kroz tijelo – dio po dio – obraćajući pažnju na ono što je prisutno, sada i ovdje

    🌬️ Nije usmjerena na opuštanje, već na svjesnu prisutnost

    🪑 Može se raditi sjedeći ili ležeći, prema vlastitim mogućnostima

    🔗 Upute i dodatne informacije

    Vodič kroz pregled tijela

    Pregled tijela (body scan) – cjelovite upute (32 min)

    🌿 Dulji oblik prakse pregleda tijela – više vremena za povezivanje s tijelom na dublji i finiji način – preporučam prvi skraćeni oblik

    📍 Razvoj svjesnosti tijela kroz pomnost, znatiželju i ljubaznost

    🧠 Temeljena na MBCT pristupu uz chan / zen inspiraciju

    🪑 Pogodna za sjedeći ili ležeći položaj – smjesti se udobno

    🔗 Upute i dodatne informacije

    Vodič kroz pregled tijela


    Mindfulness prakse u kretanju


    Punosvjesno kretanje (23 min)

    🚶‍♀️ Vođena praksa svjesnosti kroz izuzetno lagane, pomne pokrete i položaje, uz fokus na tijelo i prisutnost

    🌼 Inspiracija su Chan budizam, Plum Village tradicija prakse, i vrlo je sukladna MBCT-L pristupu

    🧘‍♂️ Prilagodljiva za sjedeći položaj ili adaptaciju u skladu s tijelom

    🦶 Ako možeš, vježbaj bosih nogu u udobnoj odjeći

    💚 Unesi svjesnu prisutnost u aktivnost, van sjedeće meditacije

    Meditacija u sporom hodanju (18 min)

    🌬️ Pomno i vrlo sporo hodanje uz usredotočenu pažnju na osjete i pokrete u stopalima uz mogućnost širenja svjesnosti

    📿 Inspirirano MBCT-L programom, chan / zen budizmom i Plum Village praksom

    🧭 Uključuje detaljne upute o hodu, stavu, nekoliko pomoći kroz korištenje daha i “gatha” fraza

    📍 Preporučeno: tiho i osamljeno mjesto s 10–20 koraka prostora, uz korištenje slušalica

    🌸 Prijenos svjesne prisutnosti iz sjedenja u hodanje – vrata


    Meditacija na dah


    Moje vrijeme za disanje (9 min)

    🧘 Moje vrijeme za disanje je uvodna mindfulness meditacija za smirenost i prisutnost kroz povezivanje s dahom

    🔹 Savršena je za potpune početnike – nježna, lagana i blaga

    🌿 Izvrsna kao prvi kontakt s meditacijom uopće i za osnovno iskustvo usredotočene svjesnosti

    Preporuka za čitanje:

    Sjedeća meditacija (priprema i kvalitetan položaj)

    Dah kao sidro (16 min)

    🌬️ Povezujemo se s dahom i svjesnošću kretnji uma — dah kao sidro koje nas vraća u sadašnji trenutak.

    🪷 Meditacija je nježno vođena i dostupna početnicima — s jasnim i sveobuhvatnim uputama uz nešto prostora tišine

    🌊 Bez napora: dah dolazi i odlazi, mi ostajemo uz njega – idealna kao temeljna praksa i ako već imamo iskustva

    🌱 Inspirirano MBCT praksom i Plum Village tradicijom prakse punosvjesnog disanja

    Preporuka za čitanje:

    Sjedeća meditacija (priprema i kvalitetan položaj)

    Meditacija na dah (razumijevanje prakse)

    Usredotočena svjesnost daha (20 min)

    🎯 Kamen temeljac usredotočenosti – metoda meditacije na dah s umjerenim uputama

    🔕 Pet kraćih intervala tišine, označenih zvukom zvona, s kratkim podsjetnicima

    🪑 Ne uključuje opširne upute o položaju – preporučeno čitanje:

    Sjedeća meditacija (priprema i kvalitetan položaj)

    Meditacija na dah (razumijevanje prakse)

    Usredotočena svjesnost daha (45 min)

    🧘‍♂️ Dulji oblik meditacije usredotočene svjesnosti na dah – duboko istraživanje daha uz minimalne upute

    📿 Inspirirana chan budizmom i Plum Village tradicijom zen učitelja Thich Nhat Hanha

    🧠 U skladu s MBCT i znanstveno-orijentiranim praksama, no minimalistička u pristupu

    🎯 Primjereno za iskusne praktičare

    Preporučeno čitanje:

    Sjedeća meditacija (priprema i kvalitetan položaj)

    Meditacija na dah (razumijevanje prakse)


    Mindfulness meditacija otvorene svjesnosti


    Dah i svi elementi iskustva (17 min)

    🧘‍♀️ Skraćeni oblik sveobuhvatne mindfulness prakse osvještavanja daha, tijela, zvukova, misli, emocija i svjesnosti

    🪷 Sažima “cijeli mindfulness u malom” – izvrsna je svakodnevna, glavna metoda prakse

    📿 Inspirirana MBCT programom, Chan/Zen budizmom i Plum Village tradicijom

    🌱 Pristupačna, ali preporučena za praktičare s određenim iskustvom u razvoju svjesnosti i praćenju unutarnjeg iskustva

    Preporučeno čitanje:

    O elementima iskustva (vrlo poželjno prije ove prakse)

    Svjesnost i usredotočenost (razumijevanje prakse)

    Dah i svi elementi iskustva – potpuna meditacija (30 min)

    🌬️ Postupno istraživanje daha, tijela, zvukova, misli, osjećaja i svjesnosti – bez prosuđivanja

    🪷 Sveobuhvatna, potpuna i vrlo uključena, složenija praksa

    Primjerena kao svakodnevna praksa za znatno iskusnije ili proba idućeg koraka u praksi

    📿 Temeljena na MBCT pristupu uz inspiraciju chan / zen tradicije i Plum Village zajednice

    Toplo preporučam prvo početi s kraćom verzijom 😊

    Preporučeno čitanje:

    O elementima iskustva (vrlo poželjno prije ove prakse)

    Svjesnost i usredotočenost (razumijevanje prakse)


    Savjeti za Korištenje

    Pronađi vrijeme koje tebi odgovara

    (jutro prije obveza, večer prije ostatka slobodnog vremena…)

    Pripremi prostor i sebe

    (mir, samoća, slušalice(?), tebi primjerena podloga i položaj)

    Poslušaj istu praksu nekoliko puta

    Daj više prilika jednoj meditaciji prije nego je eventualno napustiš


    Poveznice i daljnje čitanje

    1. Praktični vodiči i opisi mindfulness vježbi, metoda i tehnika meditacije 👉 Prakse Meditacije i Svjesnosti
    2. Teorijski članci za bolje razumijevanje prakse, primjenu i povezivanje mindfulnessa, budističke tradicije, Gestalt psihoterapije i znanosti 👉Teorija i Refleksije
    3. Pretraži sve meditacije na mojem YouTube kanalu:
    Imaš prijedlog, komentar, pitanje, pohvalu, kritiku ili nejasnoću?
    Ostavi komentar na videu – ili još bolje, javi mi izravno mail-om!

    Ovdje Sam: Javi mi se i Putujmo Zajedno!

    Vođene meditacije mogu biti dragocjena podrška na tvojem Putu.

    No, možda se osjećaš spremno napraviti novi korak – podići suputništvo na višu razinu:

    • Možda nisi još krenuo/la i razmišljaš – početi ili ne početi?
    • Možda ne znaš kako ispravno početi – učenja i metoda je gotovo bezbroj..
      • Što su mindfulness, meditacija, koje vrste postoje…
      • Je li to duhovnost, introspekcija, put do prosvjetljenja ili tehnika opuštanja, prolazni trend ili psihoterapija…?
    • Možda baciš pokoju sjemenku, no meditacija još nije pustila korijenje – a naslućuješ kako bi ti mogla biti vrijedna
    • Možda si već počeo/la meditirati – osjećaš dobrobiti – i…
      • … želiš utemeljiti praksu i naučiti ispravno prakticirati
      • … nedostaju ti okvir, struktura ili rutina
      • … praksa ti je vrlo izolirana i želiš je obogatiti
      • … želiš napraviti idući korak
      • … ili nešto drugo…

    Ne moraš koračati sam/a svojim putem

    Ja sam ovdje da koračamo zajedno – bio to tvoj prvi korakili nastavak putovanja na uvijek promjenjivoj stazi života:

    U razvoju uma, svjesnosti, vrlina i dobrobiti 🤲🌻


  • Bol u Meditaciji: Objašnjenje i Pristup Mindfulness Prakse

    Bol u Meditaciji: Objašnjenje i Pristup Mindfulness Prakse

    Bol je glavno prirodno neugodno, krajnje subjektivno i često vrlo ometajuće iskustvo.

    Naš odnos prema boli može jako utjecati na našu kvalitetu života: značajno je narušavati ili je podržavati unatoč prisutnosti boli.


    Naš Uobičajen Pristup Boli 😣

    Kada doživljavamo tjelesnu bol, tijelo i um automatski uspostavljaju odnos s boli. Nesvjesno je odmah stavljamo u središte pažnje.

    • Tjelesno: Tijelo se stišće, napinje, sužava i skuplja. To širi napetost po cijelom tijelu, otežava cirkulaciju, troši energiju, i može pojačati intenzitet boli
    • Mentalno: Um se sužava, postajemo psihički napeti i usredotočeni samo na bol. Svjesnost o drugim elementima iskustva nestaje, a bol privlači sve misli i emocije.

    Kao spontana reakcija, mi se izmičemo, masiramo, napinjemo ili izbjegavamo bol

    Nekad to pomaže – no nekad time fizički i psihički nadodajemo na neugodu


    Što Kada Uobičajeni Pristup Ne Djeluje? 🤔

    Ponekad lijekovi ili pokreti ne mogu dovoljno ublažiti jake ili kronične boli. Čak i kad privremeno nestanu, neugoda se vraća sa strahom i frustracijom.

    • Intenzivne ili kronične boli često ostavljaju nakon sebe:
      • Strah i iščekivanje ponovne neugode (ili pojačanja)
      • Frustraciju, ljutnju, tugu, samokritike, bespomoćnost
      • Nesvjesne reakcije uma i tijela

    Ako ne želimo uvijek posezati za lijekovima – ako nam ne pomažu – ili ako neugoda dolazi u kontekstu meditacije – trebamo promijeniti odnos prema boli na psihičkoj razini.

    Put blagostanju može biti ukloniti ili umanjiti bol, kao i pokušati je promatrati drugačije upravo uključivanjem u nju

    Prije nego što nastaviš čitati – sačuvaj ovu vođenu meditaciju koju možeš izvježbati u mirnim uvjetima – i primijeniti u susretu s boli.


    Kako Drugačije Pristupiti Boli?

    Postoje dva glavna načina koja vrijedi razmotriti bol u meditaciji:

    1. Možemo posegnuti za nekom mentalnom tehnikom kao mehanizmom suočavanja
    2. Ili pokušati iz temelja mijenjati naš odnos prema boli 🌀

    U oba pristupa djelujemo primarno na psihički element boli.

    U prvom slučaju, težnja nam je bol poslati na rub svijesti – staviti je u pozadinu, isključiti je iz doživljenog trenutka.

    U drugom, nastojimo sagledati i druge aspekte boli, izvan patnje: uspostaviti radikalno drugačiji odnos — ne borimo se niti bježimo, već se otvaramo boli i ulazimo u nju, unatoč racionalnim ili spontanim reakcijama koje nas tjeraju na suprotno.

    🧠 Psihički dio boli

    Psihički element boli često je najintenzivniji izvor patnje

    On čini većinu tzv. “dodatne patnje” – one koja nije neizbježna

    To je ona patnja koju stvaramo umom, nagomilavamo brigom, otporom, mentalnom napetošću.

    Razumijevanjem svog odnosa prema boli, djelujemo upravo na taj psihički sloj:

    • 💡 umanjujemo dodatnu patnju
    • 💡 prestajemo dalje gomilati bol
    • 💡 vraćamo svijesti širinu, otvorenost i snagu (unatoč boli)

    U nastavku istražujemo metode i tehnike koje nam pomažu suočiti se s boli ili promijeniti odnos prema njoj


    Opuštanje u Boli: Promjena Odnosa 🌿

    Praksa opuštanja u boli u meditaciji ključna je za razvijanje nove veze s neugodnim osjetom. Kada um postane mirniji, tijelo slijedi, a iskustvo postaje drugačije. Možda i manje bolno.

    Niz tehnika u nastavku može pomoći u opuštanju, no posebno koristan može biti:

    Pregled tijela (body scan)

    • Osvijestimo sve dijelove tijela, ne samo bolni
    • Uvijek iznova vraćamo se na fokusirani dio tijela, kad god um odluta na dio koji boli

    Praktičan vodič kroz body scan 👉 ovdje

    Nauči i vježbaj praksu pregleda tijela uz moju vođenu meditaciju 🙂
    Dostupna je i skraćena verzija! 👉 https://youtu.be/aCE6SAGAU78

    Pregled tijela je izravna suprotnost reaktivnosti na bol. Porastom svjesnosti ostalih dijelova tijela – mnogih neutralnih doživljaja – popuštamo čvrsti stisak uma na dio koji boli

    Iskustvo
    ja = bol i bol = ja
    postaje
    ja = bol, …, …, i bol =/= ja


    Analogija s TV Okvirom 📺

    Uključimo TV u nastavku i pogledajmo o čemu se radi. Naše iskustvo podsjeća na gledanje televizije:

    • Gledamo sliku (bol) i zaboravljamo okvir (ostale osjete)
    • Ako prebacimo pažnju na dah ili drugi objekt, bol može ostati slika – ali mi shvaćamo da je to slika, a postoje i okvir i okolina
    • Program (bol) je i dalje tu, ali nas manje preplavljuje, a ovime neugoda može početi popuštati u subjektivnom doživljaju

    Ovaj predah stvara kapacitet mira i jasnoće, što omogućuje dublju promjenu odnosa s boli.


    Previše Intenzivna ili Kronična Bol 😰

    Kod neprekidne ili iscrpljujuće boli, usredotočenost može djelovati nedostatno. Bol se brzo vraća ili se čini nepromjenjivom. Ili naprosto nije moguće koncentrirati pažnju. Iscrpljeni smo.

    Što tada?

    • Sjetimo se da je razvoj usredotočene svjesnosti proces – to je vještina koja traži vrijeme, strpljenje i upornost
      • Svaki put kad osvijestimo suženost uma i vratimo se na sidro pažnje, oslobađamo dio patnje
      • Ponavljanjem oslobađamo suženost uma i širimo prostor za odabir smislenog ponašanja unatoč boli – dah po dah
    • Dopustimo si da nam je preteško – da naprosto ne možemo. To je duboko vrijedno – prihvaćanje sebe takvima kakvi jesmo
    • Promijenimo cilj – umjesto da želimo odgurnuti bol i napokon je se riješiti – usmjerimo se na promjenu našeg odnosa s boli

    Stavovi i Kvalitete Uma u Pristupu Boli

    Pri promjeni odnosa s boli pomažu nam određeni mentalni stavovi, kvalitete i stanja uma. Možemo ih aktivno primijeniti i razvijati u odnosu na bol, u meditaciji.

    • Znatiželja 🧘‍♀️ Promatramo bolno iskustvo kao nešto novo – istražimo je, kao da je prvi puta vidimo… Kakav je to zapravo osjet? Mijenja li se? Kako tijelo i um reagiraju na bol?
    • Zahvalnost 🌸 Osvještavajući tijelo, cijenimo dijelove tijela koji nas ne bole i sve što nam omogućuje život unatoč boli
    • Samosuosjećanje 🙏 Opraštamo si kritike i samookrivljavanje te umanjujemo ruminacije koje otežavaju iskustvo – dodajući “nepotrebnu patnju”
    • Prijateljstvo i blagonaklonost 🤍 Dajemo boli ljubaznost i dobrohotnost umjesto otpora, ratovanja ili bijega – nismo je zvali, no kada je već ovdje, možda je možemo pozdraviti

    Svaki od ovih stavova gradi temelje za dublju svjesnost i nježno olakšanje napetosti.


    Otvorena svjesnost: Praksa Sjedenja s Boli

    Kako sjediti s boli? 🧘

    Praksa Sjedenja Samo znači sjediti, svjesno, jednostavno znajući da sjedimo. To je metoda meditacije koju možemo prakticirati neovisno o boli te ćemo je više opisati u zasebnoj objavi.

    No, načelo ove prakse možemo izravno primijeniti na bilo koju meditaciju kada je pristuna bol:

    Sjediti s boli znači ne baviti se s boli

    Ne boriti se s njom, ne bježati od nje, ne je odgurivati niti neprestano razmišljati kako je ukloniti i koliko će trajati.

    Također znači ne uzimati niti jedan drugi, određeni objekt za fokus naše pažnje – odnosno upravo ono što činimo radimo kod usredotočenosti. Time je ova praksa vrlo drugačija od meditacije na dah ili pregleda tijela.

    Sjedenje s boli nije metoda uklanjanja boli. To je poziv da boli dopustimo da bude dio cjeline.

    U sjedećem položaju za meditaciju, prakticiramo svjesnost cijelog tijela. Osobito kad je prisutna bol, naš um ima tendenciju zahvaćanja i sužavanja fokusa na bolni dio. U toj situaciji:

    • Prepoznajemo zahvaćenost (pojavom boli)
    • Opuštamo mentalnu napetost (možda na izdah)
    • Otpuštamo fokus (s boli)
    • Proširujemo svjesnost na cjelinu tijela (koja uključuje bol i sve što je ne-bol)

    Um se sužava oko boli – mi ga iznova širimo. To je ova metoda prakse. Ne pokušavamo bol izbaciti iz svijesti, ali je ne pretvaramo ni u središte svjesnosti. Dopuštamo da postoji, ali ne kao neprijatelj – već kao dio šireg iskustva.


    🌪 Usredotočena vs. Otvorena Svjesnost

    Usredotočena svjesnost (npr. na dah) može biti poput sigurnog “mentalnog tunela” – naš um putuje njime, dok bol ostaje izvan tog skloništa. To ponekad pomaže kad je bol previše intenzivna.

    Otvorena svjesnost ide suprotnim putem. Kad prepoznamo da smo se “zatunelirali” – na bol – širimo svjesnost, kao da izlazimo iz mraka u na široko prostranstvo uma.

    • Um ne izbjegava bol – dopušta kontakt s boli
    • Proširujemo prostor svijesti, pa bol zauzima sve manji udio u njemu, iako je i dalje ondje, i dalje prisutna
    • Bol postaje ravnopravnija s ostatkom iskustva: dahom, tijelom, okolinom

    U toj prostranosti, ne pronalazimo skrovište u oku oluje – već otkrivamo krajeve onkraj oluje, koji su već prisutni u sadašnjem trenutku.

    Kako odabrati metodu?

    Pitanja na koja moramo odgovoriti jesu:

    Kakav je moj trenutni mentalni prostor?

    Vidim li išta, igdje osim oluje?

    • NE – možda je sigurnije da napravim sklonište i neko vrijeme boravim u njemu dok oluja ne popusti
    • DA – možda se mogu odvažiti zakoračiti u oluju i vjerovati sebi da postoji izlaz i da to što trenutno ne vidim ništa drugo, ne znači da ga nema – samo što se um već nalazi u tunelu

    🌬 Kronična i nepodnošljiva bol

    Kod kronične boli, otvorena svjesnost može biti osobito korisna. Čak i kad preusmjerimo pažnju, bol se vrati. Zato ne gradimo zidove – gradimo prostor.

    No, kad je bol nepodnošljiva, tada ponekad ništa ne pomaže ni dah, ni vizualizacija, ni proširenje svjesnosti.

    Što tada? Nekad je jedino što nam preostaje:

    • Prepuštanje
    • Otpuštanje svakog pokušaja kontrole
    • Odbacivanje svake ideje, želje, očekivanja, straha, razočarenja

    Kao da legnemo u živi pijesak, potpuno opušteni. Prihvaćamo iskustvo takvo kakvo jest. Svaki pomak znači dublje propadanje. Jedino što nas održava na površini jest odustajanje.

    To nije mentalni trik niti naredba “otpusti bol” – to je duboka otvorenost, bez figi u džepu.

    Bezrezervno otvaranje boli bez ikakve zadrške – koje ne možemo forsirati

    Možda tada dozvolimo odnosu s boli da se transformira.

    🧡 Novi odnos s boli

    Umjesto borbe – dopuštanje. Umjesto bijega – otvorenost.

    Sjedimo sa strpljivom znatiželjom, s blagošću i samosuosjećanjem. Ova praksa može nas naučiti:

    • Da bol nije neprijatelj ni poraz
    • Da se možemo nositi s njom, ne usprkos, nego zajedno s njom
    • Da imamo temelj u kojem mir može postojati usred nelagode
    • Da mi nismo ova bol i ona ne mora ograničiti naš put – može ga čak i obogatiti, iako jako teška

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Mindfulness Meditacija na Dah: Usredotočena Svjesnost

    Mindfulness Meditacija na Dah: Usredotočena Svjesnost

    Meditacija na dah je temeljna meditacija za razvoj usredotočene svjesnosti, koja njeguje i svjesnost i koncentraciju.

    Meditacija na Dah

    Zašto dah?

    • Dah je uvijek prisutan – dok dišemo, živi smo – dok smo živi, dišemo
    • Dah je suptilan, a opipljiv – izravan je tjelesni osjet, i finiji od mnogih drugih
    • Dah je prirodno izmjenjiv – dovoljno je aktivan da ga pratimo, i dovoljno stabilan da predstavlja stalan objekt pažnje
    • Dah je most između tijela i uma – stanja daha u uskoj je vezi s umom – jedno odražava drugo – iodraz je tjelesnog stanja (napetost, otpor, stiskanje, zadržavanje…)

    Uspostavljajući izravan kontakt s dahom započinjemo istraživati svoje unutarnje iskustvo, njegovati um i jačati svjesnost


    Meditacija na dah posebno je učinkovita kao metoda sabiranja uma

    Zato je ovo izvrstan (i gotovo univerzalan) način da um koji dolazi u raspršenom stanju (a nekad i olujnom) počnemo stabilizirati, koncentrirati i sakupljati na jednu željenu pojavu

    Kratkoročno:

    Može dovesti do boljeg fokusa pažnje, osjećaja stabilnosti i šireg raspona odgovora na našu trenutnu situaciju

    Dugoročno:

    Mindfulness praksa ima brojne dobrobiti: poboljšanu pažnju, emocionalnu samoregulaciju, psihološku fleksibilnost, manju reaktivnost, prepoznavanje nesvjesnih obrazaca

    … ponašanja, navika i rigidnih struktura ličnosti koje nas održavaju u suboptimalnim ili štetnim stanjima bivanja i djelovanja

    U ovoj meditaciji:

    Primarni objekt, predmet, metoda meditacije je dah

    Sve što nije dah, sve druge pojave – elementi iskustva – na koje obratimo pažnju, predstavljaju lutanje uma

    … i namjera nam je:

    Otpustiti ih i ne baviti se njima.


    Mindfulness Meditacija na Dah: Postupak

    Odredimo Vrijeme, Mjesto i Namjeru

    1. Poželjno je mirno, tiho, izolirano mjesto – zasebna soba, “kutak za meditaciju”, mjesto u prirodi (koje dopušta naš način i položaj sjedenja)…
    2. Vremenski – svaki trenutak je prikladan, no, najbolje kada nemamo zadatak ili obvezu u rasporedu i kada možemo bez prekida prakticirati

    Zauzimanje Položaja: Ulazak u Meditaciju

    1. Kada smo odlučili meditirati i imamo prigodno mjesto, započnimo zauzimanjem položaja. Više o položaju govorimo na drugom mjestu
    2. Dragocjeno je uzeti nekoliko pomnih, polaganih trenutaka, ili minuta, da pronađemo podržavajući i udoban, a budan i prisutan položaj
    3. Ako sjedimo na jastuku, tlu ili prostirci, dajmo si vremena namjestiti položaj nogu, kralježnice, ruku…
    4. Ako sjedimo na stolici učinimo isto – prilagodimo visinu stolice, položaj zdjelice i donjih leđa, vrata i ruku…
    5. Prije početka prakse možemo nekoliko puta kružiti glavom/vratom, ramenima, ili istegnuti neki dio tijela ukoliko to osjećamo korisnim

    Meditacija na Dah

    Nastavljamo ovaj proces čitavu meditaciju:

    Usredotočenost – primjećivanje (lutanja) – prepoznavanje/imenovanje (gdje je um otišao) – preusmjeravanje (pažnje natrag na dah)


    Završetak: Izlazak iz Meditacije

    Kada odlučimo završiti meditaciju – ili se oglasi njezin kraj (zvono, signal, kraj vođene meditacije…):

    1. Osvijestimo još jednom – gdje je um – upravo sada?
    2. Nježno otpustimo fokus s daha
    3. Osvijestimo tijelo na nekoliko trenutaka
      • položaj, stav, osjete, želju da nešto pomaknemo
    4. Osvijestimo mentalno stanje
      • “kako se osjećam?” … nekoliko trenutaka
    5. Zatim, polako raspustimo položaj meditacije
      • primjerice lagano pomičući šake, stopala, uzimajući nekoliko svjesnih dubljih udaha i izdaha… – i otvarajući oči

    Nakon meditacije

    Nakon što smo se vratili u puni kontakt s okolinom, pokušajmo unijeti ovu svjesniju prisutnost u nekoliko idućih trenutaka dana – u korak, pomicanje tijela, razgovor, ili aktivnost koja slijedi.

    Svaka meditacija je novi početak – nikada ista, niti ponovljena


    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Mindful Eating: Meditacija Svjesnog Jedenja

    Mindful Eating: Meditacija Svjesnog Jedenja

    Mindful eating prenosi mindfulness praksu u svakodnevni život. Meditacija svjesnog jedenja uvodi nas u razumijevanje međubivanja.


    🥢 Zastanimo i promotrimo s osmjehom 🥢

    Uz pomnu koncentraciju i svjesnu prisutnost za čitav proces jedenja otkrivamo moćan potencijal za oslobođenje u svakom zalogaju.

    Taj potencijal postoji u svakom trenutku. Svako iskustvo ima potpuni potencijal: od sasvim nebitnog i neprimjetnog do apsolutno ispunjujućeg.

    A hrana i piće uz to su neposredan izvor života i time su zapravo savršen put za potpun razvoja uma, svjesnosti, vrlina i dobrobiti.

    Mindful eating ili punosvjesno jedenje znači dubinski promijeniti način na koji pristupamo hrani i jedenju

    Od automatiziranog zadovoljavanja biološke potrebe ili uranjanja u ugodu, do potpune i iscjeljujuće prakse

    U nastavku odgovaramo na pitanje: zašto punosvjesno jedenje?

    Odgovori stižu iz perspektive znanstvenih istraživanja, Gestalt psihoterapije, i primjenjene budističke tradicije.


    Znanstveno Potvrđena Dobrobit

    Znanstvena istraživanja pokazuju da usporeno, svjesno jedenje:

    • ✅ poboljšava percepciju signala gladi i sitosti
    • ✅ smanjuje impulzivnost i prejedanje
    • ✅ pomaže regulirati razinu kortizola i inzulina
    • ✅ usporava aktivnost Default Mode Network (DMN) — dijela mozga povezanog s mentalnim lutanjima i ruminacijom

    🌀 Gestalt terapija i punosvjesno jedenje

    Osnivači Gestalt terapije upravo su proces jedenja uzeli kao simbolički – ali i doslovanprikaz načina na koje ljudi dolaze u kontakt sa svojim iskustvom.

    U Gestalt terapiji jedenje nije samo fiziološki čin — ono je proces kontakta između organizma i okoline. Fritz Perls, osnivač Gestalt terapije, govorio je o asimilaciji kao ključnom dijelu razvoja osobe: da bismo nešto uistinu integrirali, moramo to prvo “prožvakati”, razložiti, razumjeti — a ne samo “progutati” kao introjekt.

    Ako ne asimiliramo ono što je dostupno, ne možemo to učiniti dijelom sebe. Ostaje strano tijelo u našem sustavu.” — Fritz Perls, Ego, Hunger and Aggression

    Primjena Gestalt ciklusa svjesnosti na mindful eating praksu

    Budući da (koliko znam) u Gestalt teoriji nema govora o “punosvjesnom jedenju” u terminima meditacijske prakse – mi ćemo je upravo sada tako razložiti. ☺️

    Punosvjesno jedenje je upravo to: svjesna asimilacija iskustva.

    Kroz pažljivo opažanje okusa, mirisa, misli i poriva, osoba (klijent u psihoterapiji) ulazi u Gestalt ciklus iskustva — od senzacije, preko svjesnosti, mobilizacije, akcije, kontakta, pa sve do zadovoljstva i povlačenja.

    U tom ciklusu:

    • Senzacija: osjećaj gladi, miris hrane
    • Svjesnost: prepoznavanje misli (“želim još”, “ne bih trebao”)
    • Mobilizacija: odluka da jedemo, no pomno i prisutno
    • Akcija: čin jedenja uz punu usredotočenost pažnje
    • Kontakt: potpuna svjesnost i integracija okusa, tijela, misli
    • Zadovoljenje: osjećaj sitosti i dovoljnosti, tjelesni i psihički
    • Povlačenje: svjestan kraj, završetak obroka i otpuštanje

    Kada je ovaj ciklus prekinut — npr. jedenje u žurbi, bez svjesnosti — dolazi do nepotpunog iskustva i “neprobavljenih” emocionalnih sadržaja. Punosvjesno jedenje pomaže klijentima da dovrše ciklus, razviju kontakt sa sobom i prepoznaju vlastite potrebe.

    Agresija nije destruktivna sila ona je energija potrebna za asimilaciju svijeta.”— Perls, Ego, Hunger and Aggression

    Gestalt terapija i budistička psihologija

    Gestalt terapija, slično budističkoj psihologiji, ističe kako se naši obrasci stupanja u kontakt s jednim iskustvom zrcale na stupanje u kontakt s drugim iskustvima.

    Obrasci ulaska u kontakt s jednim iskustvom odraz su našim obrazaca ulaska u kontakt s drugim iskustvima

    Upravo ovdje leži skrivena vrijednost svake prakse koju činimo punom svjesnošću – ulaskom “u puni kontakt” s bilo čime mi jačamo kapacitet da to činimo i u drugim situacijama.

    Stoga svjesno jedenje ne pomaže samo u trenutku dok to činimo – već ima opipljive učinke i na, primjerice, naše odnose s drugima.


    Mindful Eating: Četiri koraka svakodnevne mindfulness prakse

    • Usporavanje: Započinjemo obrok s nekoliko dubokih i svjesnih udaha. Dajmo si vremena osjetiti hranu tijelom, radije nego umom
    • Opuštanje: Povežimo se s napetostima koje se možda javljaju dok jedemo – u trbuhu, prsima, vratu ili čeljusti – a koje možemo otpustiti
    • Svjesnost: Pomno pratimo miris, izgled, okus, temperaturu posude, teksturu i zvuk hrane. Svaki osjetilni doživljaj otvara prozor sadašnjem trenutku
    • Koncentracija: Budno “čuvamo” pažnju na tijelu i umu dok jedemo, prepoznajući trenutke „autopilota“ i nježno vraćajući se na objekt – na zalogaj, na hranu ispred nas.

    Mindful Eating: Budistička Perspektiva

    Zen učitelj Thich Nhat Hanh govori o vrijednosti i radosti u praksi punosvjesnog jedenja

    Svjesno jedenje u budističkoj tradiciji ima iznimno važno mjesto.

    U tradicionalnim okruženjima (redovničkim), obroci su dostupni samo jednom ili dvaput dnevno. Aktivnosti prošenja ili dobivanja hrane i njezine konzumacije imaju izuzetno duboku i bogatu pozadinu – koju možemo prikazati u zasebnoj objavi.

    Neke od ključnih vrijednosti ove prakse u budizmu jesu:

    • Njegovanje prijateljske ljubavi (metta):
      • prema sebi: hraneći se svjesno i pomno dopuštamo tijelu da se duboko okrijepi, odmori i iscjeli
      • prema drugima: dijeljenje hrane može biti dubok čin darežljivosti i iskaza brižnosti prema drugima
    • Njegovanje uvida u prirodu svih pojavaprazninu i međubivanje (interbeing)
      • kada doista dođemo u puni kontakt s hranom, uviđamo da je ona mnogo više od komadića jela u posudi ili tanjuru
      • hrana je rezultat beskrajne međupovezanosti živog i neživog svijeta: vode, Sunca, zraka, minerala, tla, biljaka, životinja, ljudi, ljudskih izuma…
    • Njegovanje zahvalnosti i dovoljnosti
      • Uzimamo onoliko koliko nam je dovoljno – ne koliko nam požuda i pohlepa govore da nam treba
      • Pokazujemo zahvalnost time što se odnosimo prema hrani kao onome što jest – izravan izvor života

    Mindful Eating: Korak Po Korak

    Priprema

    • Prije obroka, uzmi 3–5 svjesnih udisaja
    • Neka stol ili prostor bude uredan, bez ekrana i ometanja.

    1. Poziv na glad i zahvalnost

    • Prepoznaj signale gladi u tijelu: blaga prazan osjećaj u trbuhu, blagi pritisak ili širenje – ili bilo koji drugi osjet upravo sada
    • Unutarnji – ili na glas iskaz zahvalnosti može nas dublje povezati sa svima uključenima u ovaj obrok.:
      • “Ovaj obrok je dar mnogih živih bića. Zahvalan sam što ga mogu pojesti u miru kako bih se nahranio. U ovom obroku prisutan je čitav svemir – i sva njegova radost”.

    2. Vizualni i mirisni uvid

    • Promatri boje, oblike i strukture na tanjuru. Što vidiš? Samo promatraj, bez razmišljanja “ovo je riža, ovo je rajčica…” – samo izravno promatramo, kao da prvi puta vidimo ovaj obrok.
    • Udahni miris – ne žuri. Dopusti nosnicama da otkriju nijanse arome.

    3. Prvi zalogaj

    • Uzmi tek mali zalogaj. Svjestan osjeta pribora, pomicanja ruke, i dodira hrane s ustima
    • Stavi hranu na jezik i drži je ondje nekoliko sekundi prije nego počneš žvakati. Kakav je to osjet?
    • Primijetite kako se mijenja sluznica, okusi se otvaraju i spajaju.

    4. Žvakanje i slina

    • Žvači polako i svjesno – zamjećujući lutanje uma koje se često javlja pogotovo dok žvačemo – ovo je često “dosadno” i “ništa posebno” za naš ubrzan um.
      • Možeš žvakati 20-30 puta prije gutanja, primjerice – ovisno o hrani, naravno
    • Svaki puta kad zagrizeš, slina se otpušta i kemijski razlaže hranu – svaki zalogaj je mala kemijska radionica prije probave.

    5. Gutanje i tijelo

    • Primijeti poriv da progutaš hranu koju si prožvakao/la
    • Osvijesti put hrane kroz jednjak u želudac i sve osjete pri tome

    6. Pauza i refleksija

    • Nakon nekoliko zalogaja, podigni vilicu i zastani
    • Koji je osjet prisutan u tijelu – upravo sada? Možda u trbuhu?
    • Primijeti misao, osjećaj ili poriv (npr. “Želim dodati još umaka” ili “Već se osjećam sito”) ili možda pokret koji već automatski činiš i tek usred si ga osvijestio/la – to je u redu!

    7. Kraj obroka

    • Naposljetku, dopusti si nekoliko trenutaka pauze
    • Kako se osjećaš sada? Jesi li pojeo/la dovoljno – ili previše, možda si još gladan/na? Samo opažaj. Pitaj tijelo bez riječi
    • Kada si spreman/na, završi obrok, svjesno se ostani i ako želiš, prizovi u svijest činjenicu da je ovaj obrok izravno gorivo tvoje tijela – i uma

    Hvala ti na praksi 🤲


    Integracija u Svakodnevicu 🍽️

    • Mali obroci i snackovi: jabuka, kockica čokolade, pauza za kavu – savršene prilike za nekoliko minuta povratka sebi
    • “Dnevnik prehrane”: bilježi iskustva u dnevnik svjesne prehrane – misli, tijelo, emocije, impulsi – tijekom jedenja
    • Povezivanje s formalnim praksama: kada imaš više vremena, neka cijeli obrok bude u punoj svjesnosti – priprema, sjedanje, jedenje, kraj obroka, nastavak u iduću aktivnost
    • Izraz zahvalnosti i cijenjenja: Hrana je izvor života. Kroz nju možemo njegovati osjećaj zahvalnosti i cijenjenja – možda u sebi izgovarajući zahvalu svima uključenim u ovaj obrok

    Zdjelica biljne infuzije, napitka s travama unutra, držana u obje ruke s bijelom pozadinom

    Još se uvijek pitaš zašto njegovati svjesno jedenje ili kako to činiti?

    Pročitaj više u sažetom članku Plum Village zajednice, u kojoj je svjesno jedenje iznimno važna mindfulness praksa


    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Mindfulness i Koncentracija

    Mindfulness i Koncentracija

    Mindfulness i koncentracija dvije su vrlo usko povezane sposobnosti – “mentalne energije” – kapaciteti univerzalne ljudske prirode.

    Kako se razlikuju, zašto su neodvojivi i kako se nadopunjuju?

    Istražimo zajedno ove elemente od sržne važnosti za praksu meditacije, razvoj svjesnosti i njegovanje uma.

    Zen učitelj Thich Nhat Hanh jednostavno, kratko i jasno predstavlja mindfulness, koncentraciju i uvid

    Mindfulness i Koncentracija: Perspektive

    Većina praksi i metoda meditacije budističke tradicije (i ne samo budističke!) razvija svjesnost i usredotočenost istovremeno, budući da se one međusobno podupiru.

    Isto možemo reći i za sve suvremene, znanstveno orijentirane i potpuno sekularne mindfulness programe, budući da svi dijele zajedničke temelje u kojima su ova dva elementa okosnica čitave prakse.

    Ipak, kroz povijest budizma i meditacijske prakse, razvijani su sustavi i tehnike koje se nekad vrlo jasno dijele s obzirom na namjenu – u vidu toga koji kapacitet prvenstveno razvijamo.

    Većina prakse koju osobno radim i podučavam, kao i svi drugi mindfulness orijentirani pristupi, također njeguje oba ova elementa. U užem smislu bismo mogli reći da se većim dijelom usmjeravam na mindfulness (što bi u budističkim tradicijama bilo bliskije meditaciji za razvoj mudrosti), radije nego koncentraciju.

    Ovo može djelovati zbunjujuće jer se mindfulness nekad naziva puna svjesnost, nekad usredotočena svjesnost, nekad pomnost pročitaj više.

    Očito je i da mindfulness praksa uključuje svjesnu, namjernu usredotočenost pažnje kao glavni “mišić” koji vježbamo. 🧠


    Važno je Znati Što i Kako Prakticiramo

    Moramo jasno znati što zapravo radimo kada prakticiramo. Moramo biti sigurni u to kakav mentalni stav unijeti i kakvo stanje uma njegujemo da bismo imali jasan smjer.

    Samo tako možemo razlikovati “trenutak na putu” od “trenutka zalutalosti”. Moramo znati što je naša metoda i naša svrha. A to nam i vraća motivaciju kada je izgubimo. 🌱

    Čitaj više o psihološkim procesima pažnje, lutanju uma i razlikovanju automatskog pilota od svjesne prisutnosti

    Stoga, u razumijevanju svih tekstova, materijala i praksi koje ćeš naći ovdje – i koje možemo zajedno raditi – pomoći će znati gdje su u njima mindfulness (punosvjesnost, pomnost) i koncentracija (usredotočenost).


    Koncentracija (Usredotočenost) 🎯

    Kod meditacija koncentracije ili usredotočenosti potpunu pažnju stavljamo na jedan objekt i isključujemo sve ostale.

    To činimo s jasnom svrhom umirivanja uma, njegovog taloženja, usporavanja, utišavanja, opuštanja, smanjenja lutanja.

    Objekt može biti osjet, misao, bilo koja pojava koja je element našeg iskustva. Većinski su to dah, dio tijela ili tijelo kao cjelina. To mogu biti misao ili vizualizacija. Sličnu funkciju ima i ponavljanje mantri, molitvi, čak i specifičnih pokreta – što ovdje ne prakticiramo – koji imaju za primaran cilj postizanje drugačijeg stanja svijesti.

    Koncentracija u užem smislu meditacijske prakse znači postizanje jednousmjerenog (stopljenog) stanja uma

    Istraži susret budističke psihologije, psihoterapije, meditacije i svakodnevnog života 👉 Ispravna koncentracija


    Mindfulness (Punosvjesnost, Pomnost) 🌌

    Kada prakticiramo meditaciju pune svjesnosti / pomnosti, ne nastojimo “aktivno” utišavati um. Ne koncentriramo se na jedan objekt do te mjere i toliko intenzivno “s ciljem” da isključimo sve ostalo i da nastojimo u svijesti imati samo jedan jedini objekt.

    Ne nastojimo postići nikakvo posebno mentalno stanje, fundamentalno drugačije stanje svijesti ili postati “apsorbirani”, uživljeni, upijeni u naš predmet meditacije.

    Upravo suprotno, naša je jedina namjera i “cilj” biti s onim što izniče, trenutak u trenutak. Potpuno se otvoriti i proširiti svjesnost, unoseći stav istraživanja, znatiželje i radoznalosti, suosjećanja, blagosti i nježnosti, uz mirnu odlučnost i upornost.

    Mindfulness u užem smislu znači biti prisutan iz trenutka u trenutak – širom otvorene svjesnosti za čitavo iskustvo

    Istraži susret budističke psihologije, psihoterapije, meditacije i svakodnevnog života 👉 Ispravna svjesnost


    🔍 Mindfulness i Koncentracija: Širina i Dubina

    Ovo su glavne točke povezanosti svjesnosti i koncentracije:

    • Mindfulness nužno zahtjeva koncentraciju – da bismo znali gdje je naš um i prepoznali lutanje, moramo imati određenu razinu mirnoće, sabranosti uma i mogućnosti da ga usmjerimo
    • Mindfulness nužno jača koncentraciju – iako se otvaramo i širimo svjesnost, mi u ovom procesu uvelike jačamo svoju koncentraciju te je do izvjesnog stupnja praksa gotovo nerazdvojivo vježbamo li jednu ili drugu kvalitetu – one se većinski paralelno razvijaju spontano, “ciljali” mi na jednu ili na drugu

    Budnost = svjesnost (širina) + koncentracija (dubina)

    Moj Put: bilješke, spoznaje i uvidi

    Praktična Primjena: Mindfulness i Koncentracija u Meditaciji🌿

    🌬️ Tuneliranje vs. Otvorenost

    Kada prakticiramo meditaciju, tog trenutka kada sjednemo, razlika između pristupa čiste koncentracije ili otvorene svjesnosti odmah postaje postaje jasna i nedvosmislena.

    Kod koncentracije, um “tunelira” prema jednom objektu — pažnju stalno vraćamo istom cilju i svjesno isključujemo sve ostalo.

    Primjeri metoda meditacije koncentracije jesu:

    Praćenje daha, brojanje daha, ponavljano izgovaranje određenih riječi ili održavanje mentalne vizualizacije u fokusu

    Nasuprot tome, otvorena svjesnost (ili otvoreno promatranje) pušta objekt čim osvjestimo da smo ga uhvatili.

    Prvo se odnosi na nepopustljivo držanje – drugo na bezrezervno otpuštanje


    🧠 Oba pristupa razvijaju sabranost i jasnoću

    Iako slijede različite procese, obje metode njeguju:

    • Sabranost (mirnoću, staloženost, tišinu uma)
    • Jasnoću (znanje, nediskriminaciju, neposrednost)

    Mindfulness je više usmjeren na osjet, otvorenost i jasnoću u svjesnosti trenutka. Koncentracija ide prema stopljenosti, uronjenosti i stabilizaciji pažnje.


    📌 Zašto su gotovo isto — a istovremeno polarno suprotne?

    To nisu zaista odvojeni pristupi. Veći dio meditativnog puta razvijamo ih paralelno, ruku pod ruku, kao što lijeva noga prati desnu dok hodamo.

    Ipak, u praksi se mogu doživjeti kao suprotnosti – i doista, ovisno o metodi prakse i stupnju svjesnosti i koncentracije, postoje raskrižja na kojima odabiremo poći u jednom ili drugom smjeru.

    • Kod jednog sužavamo um (na jedan objekt)
    • Kod drugog ga širimo (na cjelokupnost)
    • Jedan isključuje ometanja, drugi pušta iskustvo da uđe bez reakcije

    Ovaj odnos je stoga ključan:

    Mindfulness bez koncentracije postaje lutanje – samo mislimo da smo prisutni

    Bez solidne usredotočenosti, otvorena svjesnost je porozna — reaktivna, raspršena, nestabilna. To je zapravo uobičajeno stanje raspršenog uma koji leti čas s jedne pojave, čas na drugu.

    Koncentracija bez mindfulnessa postaje tunel – možda predivan, no i dalje tunel

    S druge strane, iako usredotočenost može uvijek biti naš primarni fokus meditacije, u jednom trenutku možemo nježno dopustiti da se svjesnost proširi, umjesto da nastavimo “aktivno” razvijati koncentraciju.


    Temelj Je Uvijek Usredotočenost🧘

    Bilo da pratimo ili brojimo dah, ili širimo svjesnost na zvuk, osjećaje i misli — sabran um je posuda u kojoj se događa mindfulness. Dok um nije donekle sabran, nema spremnika u kojem ga možemo opažati. A budući da je po prirodi iznimno aktivan, bez spremnika barem do jedne točke, ne možemo uopće zahvatiti što je, gdje je i kakav je.

    Zato se mindfulness nekad definira kao usredotočena svjesnost. Kasnije se može otvoriti u punu svjesnost — bez napora.

    Stoga je preporuka za praksu:

    Započnimo sabirenjem uma na jedan objekt, sakupljanjem fokusa pažnje i razvojem usredotočenosti


    Kada je um značajno sabran i može bez većeg napora boraviti na jednoj pojavi, možemo odabrati otvoriti svjesnost


    Zaključak

    • Koncentracija omogućuje punosvjesnosti da se dogodi
    • Punosvjesnost proširuje koncentraciju i daje joj smisao
    • Obje su krila prakse – dva pola, a jedno te isto 🕊️

    Kad uskladimo širinu svjesnosti i dubinu sabranosti, otvaramo put istinske prisutnosti


    Preporuka za dodatno čitanje o temi – zapis iz bilješki sebi:

    Budnost: Fokus i Širina


    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Mindfulness u Svakodnevnom Životu – Svjesna Prisutnost

    Mindfulness u Svakodnevnom Životu – Svjesna Prisutnost

    Mindfulness u svakodnevnom životu znači unijeti usporavanje, opuštanje, svjesnost i koncentraciju u aktivnosti i poslove van meditacije. Biti prisutan/na za sadašnji trenutak.

    Ovaj opsežni članak tvoja je referentna točka za mindfulness u svakodnevnom životu – kako ispravno prakticirati van meditacije?

    Neformalna Mindfulness Praksa 🌿

    Svjesna prisutnost i pomna pažnja u svakodnevnom životu

    Neformalna mindfulness praksa znači prenijeti namjeru i stavove iz meditacije u svakodnevne aktivnosti.

    Cilj je prepoznati kada um radi na „autopilotu” i nježno ga vratiti na ono što osjetimo i radimo upravo sada.

    Kada hodamo, samo hodamo. Kada jedemo, samo jedemo.

    Ovo su 4 glavna elementa svjesne prisutnosti. Nisu nužno poredani u nizu, iako bar u početku slijede takav redoslijed, oni su snažno međusobno povezani i svaki utječe na preostala tri:

    Usporavanje, opuštanje, svjesnost i koncentracija

    Zaronimo i proučimo ova četiri stupa na kojima temeljimo svjestan način života, unoseći stabilnost, mir, radost i zahvalnost.

    Za praktične savjete implementacije mindfulnessa kroz dan, posjeti ovaj zanimljiv članak!


    Usporavanje 🕰️

    Usporavanje je prvi preduvjet svjesne prisutnosti. Kako bismo uopće mogli razlikovati automatski pilot od svjesne prisutnosti, prvo moramo malo usporiti.

    Primjer: Dok čekamo da voda na kuhalu zagrije, pratimo valove zvuka i osjet daha, stojeći, osjećajući tijelo, bivajući sa žuborenjem ključanja vode.

    Suvremeni način života: ubrzano je “novo normalno”

    Osnovna razina današnjeg načina života uglavnom je mnogo prebrza za stvarnu prisutnost.

    Činiti jednu po jednu stvar?

    Za mnoge – nemoguće ili besmisleno, gubitak vremena.

    Čak i kad to svjesno odabiremo, vrlo brzo sudaramo se s tempom okoline koja to ne čini.

    Suvremena civilizacija ima sve više karakteristika koje nas izvode dalje od kontakta sa sobom, dalje od izravnog kontakta s okolinom, i uvlače u prianjanje, distrakciju, mentalnu zatupljenost i odsutnost.

    Konzumerizam, promet, tehnologija, instant komunikacija sa cijelim svijetom, enormna količina podražaja, sadržaja i informacija “kao normalno”… Sve ovo i drugo, sve više pogoduje duboko ukorijenjenim obrascima uma – sjemenkama koje svi nosimo. 🌱

    Znanstvenim rječnikom, ovo pogoduje sustavu mozga koji je evoluirao kroz milijune godina kako bismo se prilagodili na mnogo, mnogo drugačije uvjete od današnjih.

    Gotovo sve su te sjemenke, ti evoluirani mehanizmi ondje jer su u nekom trenutku u nekoj situaciji (bili) učinkoviti – barem za preživljavanje.

    No, danas, usred tolikog nesrazmjera između naše okoline i našeg biološkog sustava, oni su često na krivom mjestu, u krivo vrijeme.

    Time su izvor i održavatelji goleme patnje i nezadovoljstva –  unutarnjeg nemira, niskog stupnja svjesnosti, sabranosti, razumijevanja i suosjećanja. Na tjelesnoj, psihološkoj, emocionalnoj, društvenoj i drugim dimenzijama.


    Opuštanje 🪷

    Drugi korak za mindfulness u svakodnevnom životu, nakon što smo bar malo usporili, jest opuštanje.

    Kada usporimo, više ne žurimo – ne trčimo za nečim već prolazimo, plivamo kroz ono što je dostupno sada.

    U tom trenutku često ćemo naići na određen stupanj napetosti, stresa ili uznemirenosti. Stanje u kojem se pronađemo ovisit će o tome koliko dugo i intenzivno smo “trčali” tijelom i umom. Nekad je to par trenutaka – nekad se radi o godinama.

    Kakvi god bili upravo sada, to je sasvim u redu i jedino važno. Uvijek počinjemo upravo ovdje, upravo sada, u ovom trenutku.

    Iduće što činimo je da otpuštamo napetost. Kako?

    Vraćajući um i tijelo i boraveći s tijelom iz trenutka u trenutak. Kada naiđemo na napetosti i stres – koliko možemo u tom trenutku – naprosto ih otpuštamo.

    Prestajemo činiti ono što (nesvjesno) činimo. Prestajemo držati i aktivirati dijelove tijela za koje nema potrebe u ovom trenutku. Dopuštamo protočnost, omekšavamo, izazivalo to ugodu ili neugodu, znajući da opuštajući tijelo – opuštamo um.

    Opuštanje je prije svega odraz svjesnosti. Osvještavamo, istražujemo, otkrivamo ono što je dostupno. Doživljaj uma i tijela u sadašnjem trenutku. Pistupno, prolazimo razne točke stisnutosti, napetosti, ili kronične ukočenosti tijela.

    Možda… držimo dah plitkim i jedva protočnim… obrve i čelo neprekidno podignutima… ramena i leđa ukočenim “u novoj poziciji”… oči iznimno napete (čega je vrlo teško uopće postati svjestan)… vilicu stisnutom… Ili bilo što drugo…

    Primijetimo ako smo upravo sada lagano popustili vilicu ili spustili čelo… samo ih ostavimo da mekano padnu.

    Opuštanje je proces – i ne možemo ga siliti

    Ovo nikako nije prekidač s 0 na 1. Ovo je dugotrajan proces, potpuno individualan, i vrlo nepredvidiv. Nekad jedva zamjetan, nekad nevjerojatno intenzivan, neugodan (ili ugodan).

    Napomena: Nipošto se “ne moramo” opustiti! Često neke ili mnoge dijelove tijela naprosto ne osjećamo; kada ih osjetimo ne znamo u kakvom su stanju; a kada osjetimo da su napeti ne znamo kako da ih opustimo. Sve je ovo normalan dio iskustva – ne forsiramo opuštanje!

    Opuštanje se ne događa tako da nešto dodatno činimo

    Opuštanje je polagan, često zahtjevan proces, koji se događa paralelno s usporavanjem i osvještavanjem

    Proizlazi iz dopuštanja onoga što je ovdje, uz ljubaznost i suosjećanje za svoje teškoće.


    Svjesnost i koncentracija

    Mindfulness u svakodnevnom životu uključuje još dva aspekta:

    Svjesnost i koncentracija – dvije različite no vrlo povezane univerzalne ljudske sposobnosti.

    Svjesnost je kvaliteta uma, umna energija, nešto što u većoj ili manjoj mjeri možemo unijet u svaku aktivnost.

    Isto vrijedi i za koncentraciju.

    Mnogo više o svjesnosti i koncentraciji govorit ćemo u brojnim drugim objava. One su bit čitave meditacijske prakse.

    Zajedno, svjesnost i koncentracija dovode do dubljeg kontakta sa sadašnjim trenutkom. Kroz usredotočenu pomnu pažnju usmjerenu na ono što činimo, svjesni tijela i uma dok to činimo.

    U tom smislu, formalne mindfulness prakse poput meditacije u sjedenju, predstavljaju strukturirani prostor za razvoj pažnje.

    Meditacija je vježba razvoja uma s određenim prostorom, vremenom, svrhom i metodom / načinom prakse

    No, njegovanje uma ne mora prestati u trenutku kada završimo sa meditacijom. Svjesnost i koncentraciju možemo unijeti u bilo koji trenutak našega dana.

    Iz pogleda svakodnevne prakse, one su mnogo šire i suptilnije. Prava snaga pune svjesnosti leži u njezinoj sposobnosti da prožme svakodnevni život.

    To je druga strana mindfulnessa – prakticiranje svjesnosti tijekom bilo koji dnevnih aktivnosti i poslova.

    Mindfulness je kvaliteta uma koja opisuje način kojim se odnosimo prema iskustvu

    Ključan je u procesu meditacije i primarno se razvija meditacijom – a na različite načine i u različitoj mjeri primjenjujemo ga iz trenutka u trenutak.

    Nisi siguran/na u kakvom su odnosu mindfulness i meditacija?


    Pročitaj moju objavu koja ti pomaže ispravno razumijeti ove pojmove.


    Poziv da živimo s pažnjom 🍃

    Neformalna praksa poziv je da živim s pažnjom.

    Već samo jednom aktivnosti – poput pranja zubi, hodanja stepenicama ili otvaranja vrata – možemo prepoznati kada djelujemo automatski, kada smo izgubljeni u mislima, i kako propuštamo male, dragocjene trenutke stvarnosti.

    Kada primjetimo da smo se zapleli u planiranje, sjećanja, brige ili analize, ne osuđujemo sebe.

    Pristupimo s istim stavom kao i u meditaciji. Nježno, s razumijevanjem, blagošću i prijateljskom ljubavi. Strpljivo i znatiželjno prepoznajemo, što se događa? Zamjećujući: “razmišljanje… razmišljanje”, “briga… briga…”, “evo uznemirenosti i ubrzanosti…”

    I nježno se vraćamo trenutnoj aktivnosti. Uvijek iznova, iznova i iznova. To je srž prakse.

    Nije važno koliko puta odlutamo, već koliko puta se vratimo.

    Na ovaj način neformalna i formalna praksa postaju bliže – učimo kako njegovati um u svakom trenutku. 🌱

    Neformalna praksa neće zaustaviti brige, misli i negativna emocionalna stanja. To ne očekujemo niti je to stav s kojim pristupamo.

    No, ona daje prostor za dvije stvari:

    1. Omogućuje da mnogo više uživamo u malim trenucima dana, u ovdje i sada.
      • Da prepoznamo sve uvjete sreće, zadovoljstva, zahvalnosti i mira koji su upravo sada dostupni.
    2. Pomaže nam spustiti branu i omekšati otpor prema neugodi.
      • Potpuno je prirodno da na sve moguće načine izbjegavamo, otjerujemo i uklanjamo neugodu!
      • No, ako je to jedini način suočavanja s teškim iskustvima, to može biti korijen duboke patnje, nemira i nezadovoljstva.
      • Nije potrebno da neugoda nestane. Ono što svjesnost i koncentracija omogućavaju je širenje prostora oko neugode, imajući punu svjesnost da je ona prisutna

    Promjena odnosa prema neugodi ključna je za njezino razumijevanje i preobražaj.

    A ta promjena započinje otvaranjem.

    Dugoročno, kako vježbamo kapacitet svjesnosti, um postaje staloženiji i fleksibilniji:

    Manje odlazi u prošlost i budućnost,

    kada odlazi, brže smo u stanju to zamijetiti,

    i manje napora nam iziskuje njegov povratak.


    Neformalna praksa nas poziva da živimo. Ne da se izoliramo, već da uđemo u svijet otvorenog srca, početničkog uma.

    Svjesnost postaje način postojanja: kada hodamo, znamo da hodamo; kada slušamo, znamo da slušamo; kada osjećamo, znamo što osjećamo. Na taj način, život ne prolazi mimo nas, već mi bivamo život. 

    U ovom govoru iz Plum Village zajednice saznaj kako primijeniti mindfulness u svakodnevnom životu

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravna Koncentracija / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravna Koncentracija / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 8/8

    Kako ispravna koncentracija osnažuje svjesnost do jedinstva u meditaciji, produbljuje terapeutski rad i unosi jasnoću u svakodnevni život?

    Usredotočenost je ulaznica u sabranost uma koja otvara put dubljem sagledavanju iskustva, uvidu i mudrosti u meditaciji.

    Srž je meditacijske i mindfulness prakse, kao i snažna podrška promjeni u psihoterapiji i samoregulaciji ponašanja i emocija.


    Što Znači Ispravna Koncentracija

    Ispravna koncentracija (sammā samādhi) znači razvijanje jednosmjerne točke pažnje (ekaggatā) kroz metodu jhāna-praksi (jhana ~= meditacija):

    • usmjeravamo svu pažnju na jedan objekt / pojavu – primarni objekt / metodu meditacije (dah, slika, tijelo, mantra…)
    • postupno smanjujemo raspršenost i lutanje uma, a jačamo usredotočenost – u duljini i snazi
    • razvijamo duboki unutarnji mir i stabilnost
    • sve više gasimo pokrenutost i reaktivnost na unutarnje i vanjske pojave – naprosto promatramo, znamo i otpuštamo

    U Plum Village pristupu, koncentracija ne znači “zatvaranje vrata svijetu”, nego ostajanje u jednom toku meditacije unutar svakog daha i pokreta.


    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    Gestalt terapija uz svjesnost značajan dio svoje učinkovitosti izvlači iz koncentracije.

    Usredotočena svjesnost jest ključ za vrata druge strane realnosti – ne one rutinske i “obične”, već svježe viđene novim očima – očima novorođenog djeteta

    Psihoterapijski rad može biti:

    • klijent zatvori oči i izvješćuje o svojem iskustvu iz trenutka u trenutak, onako kako zapaža misli, osjete i emocije u protoku svijesti
    • klijent usmjeri svu pažnju primjerice na emociju s kojom se teško povezuje, nalazeći je u tijelu i ostajući s njom kako bi je jasnije doživio
    • u interakciji s terapeutom održava kontakt očima – ostaje uzemljen i otvoren istovremeno, osnažujući sposobnost da uđe u kontakt

    Ovakva primjena tehnika usredotočenosti na unutarnja iskustva kao i međuljudski odnos u psihoterapiji dovodi do integracije dijelova klijenta: tijela i uma, doživljaja “sebe” i “drugoga”.


    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Kada je riječ o koncentraciji nije nužno ona sama predmet bilježenja i dnevnika – iako je i to moguće. Radije, vidim je kao alat koji u bilo koje razmatranje dovodi veću kvalitetu.

    Predlažem introspekciju ili vođenje dnevnika spojiti s meditacijskom praksom

    Tako ojačane koncentracija i sabranost uma izravno podupiru svjesni napor koji ulažemo u razumijevanje vlastitog iskustva.


    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Svaka meditacija jest koncentracija.

    Koju god praksu vježbali, njegujemo usredotočenost uma i primjećivanje njegova lutanja.

    Ne naglašava svaka meditacija koncentraciju.

    Svaka praksa zahtjeva određen stupanj usredotočenosti, no:

    • neke koncentraciju samo koriste kao alat
    • druge su isključivo posvećene produbljivanju koncentracije

    Primjer praksi za razvoj koncentracije:

    • Usredotočenost na dah (počnimo s 10–15 min fokusiranog praćenja daha)
    • Izravno opažanje – sav fokus pažnje usmjerimo na jedan predmet, jedan objekt – primjerice cvijet, šum vode
    • Svjesno / mindful hodanje – kada se izvodi vrlo sporo može biti iznimno snažan način održavanja jednog fokusa uma

    Koncentracija je energija uma, kao i svjesnost. Ako je ne razvijamo postupno slabi. Više od bilo koje druge kvalitete uma, za usredotočenost je presudna ustrajnost.


    Usredotočenost nas vodi od nasumičnosti

    …do početnog umirivanja popraćenog ushitom i radošću…

    …do dubljeg spokoja dok se um taloži na jednoj pojavi…

    … i nastavlja sve dublje…

    sve bliže našoj istinskoj prirodi, našem “izvornom licu”

    Sabranost uma u budističkoj tradiciji meditacije ima posebno mjesto i svakako ćemo joj posvetiti više pažnje u idućim objavama.


    Primjena u Svakodnevnom Životu

    1. ☕️ Kava ili čaj – izdvojimo prve 3 minute samo za toplinu šalice. Potpuno na izravnom osjetu, vraćajući um kada odluta.
    2. 💻 E-mail proces – otvorite, pročitajte i odgovorite u jednom nizu, bez “multitaskinga” – obavljajući komad po komad
    3. 📞 Poziv klijentu – fokusirajmo cijeli um na ton i sadržaj glasa, bez razmišljanja o idućoj rečenici
    4. 🍽️ Priprema obroka – svaki dio rezanja, miješanja i serviranja izvedimo svjesno, bez žurbe, jasno znajući što radimo
    5. 🛌 Spavanje – vratimo se dahu kada legnemo u krevet. Udišući, znam da udišem… Izdišući, znam da izdišem… Prateći valove daha sa stabilnom pažnjom mirnije i brže tonemo u san

    Usredotočenost možemo najviše podržati i njegovati formalnom meditacijom, izdvajanjem vremena da sjedimo i prakticiramo.

    U svakodnevici, najbolje ćemo je podržati i njegovati tako da činimo stvari polakše, namjerno usporimo, i radimo ih jednu po jednu.

    … činimo stvari polakše, namjerno usporimo, i bavimo se situacijama jednu po jednu.


    Zaključak

    Ispravna koncentracija usklađuje i uređuje energiju uma u jedinstvenom smjeru – poput fokusa svjetla kroz staklo.

    Kako jednosmjernost pažnje postaje navika, svakodnevni život postaje meditacija. Budimo svjetionik u svojoj svijesti. 🌟

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻