Put Slobode

Oznaka: primijenjeni budizam

  • Ispravna Namjera / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravna Namjera / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 2/8 🪷

    Kako primijeniti ispravnu namjeru iz budističke psihologije u svakodnevnim odlukama, pri uvidu u osobnu motivaciju, i u gestalt psihoterapiji?

    Što Znači Ispravna Namjera?

    Ispravna namjera obuhvaća tri pozitivne, korisne motivacije:

    • odricanje od vezanosti
    • ne reagiranje iz odbojnosti i ljutnje
    • nenasilje – suosjećajno prilaženje

    Ove unutarnje pokretačke snage vode nas od pohlepe, odbojnosti i neznanja prema slobodi i suosjećanju. 🍃

    📌 Ispravna namjera ne znači “prisilno ispravno ponašanje”, već njegovanje duboke, pozitivne motivacije iz srca, usmjerene dobronamjernosti, otpuštanju i jasnoći.

    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    U gestalt psihoterapiji istražujemo:

    • Koje želje ili strahovi potiču impulzivne reakcije?
    • Kako se motivi mijenjaju kada osvijestimo dugoročne posljedice – i koja je uloga osobnih vrijednosti?
    • Kako bih volju mogao/la usmjeriti prema dobrobiti, sebe ili drugih – čak i u teškoj situaciji?

    🧭 Kroz istraživačke “eksperimente”, dijalog, i utjelovljenje ponašanja, namjera postaje alat za promjenu obrazaca, jačanjem svjesnosti – i osobne odgovornosti.

    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Postavimo si dnevna pitanja poput:

    • „Što me upravo sada, danas, pokreće – strah, pohlepa ili iskrena osobna vrijednosti?“
    • „Kako mogu kultivirati zdravije i korisnije želje – može li mi netko u tome pomoći?
    • “Koliko je moja namjera usklađena s mojim govorom i postupcima? Kako sam zadovoljan/na time?”

    📖 Vođenje dnevnika otkriva trenutke kada impulsi postaju svjesni odabiri — i tako jačamo transformativnu snagu unutarnje namjere 😊

    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Namjeru njegujemo kroz:

    • Rad s vrijednostima – vizualizacijom na vlastiti život, dublje se povezujemo i utjelovljujemo osjećaj povezanosti ili odvojnosti od svojih vrijednosti
    • Meditacija prijateljske ljubavi (metta) – ova praksa koristi se u potpuno sekularnim kao i budističkim okvirima za razvoj pozitivne, blagonaklone i blagotvorne namjere
    • Pauza prije reakcije – tri svjesna udaha kod snažnih impulsa

    🎯 Praksa čini volju svjesnom i otpornom — umjesto reaktivne, ona postaje kreativna.

    Primjena u Svakodnevnom Životu

    Namjera je prisutna u svakodnevnim trenucima:

    • 🤝 U razgovoru: „Što ova situacija zahtijeva od mene – na koji način da joj pristupim da to bude blagotvorno?
    • 🍲 Prilikom kupovine i jela: svjestan odabir hrane, namirnica, potrošačkog ponašanja – s umom na međupovezanosti svih
    • 🛒 U provođenju slobodnog vremena: izbor toga što konzumiramo i činimo, koji ne vodi u nemir, strah i odbojnost

    🌿 Svaka odluka izvolje oblikuje život u skladu s mudrošću.

    Zaključak

    Ispravna namjera nije težnja za savršenstvom, već poziv na svijest, mekoću i odgovornost u svakom trenutku.

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravno Gledište / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravno Gledište / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 1/8

    Kako primijeniti ispravno gledište iz budističke psihologije u razumijevanju patnje, gestalt terapiji, svakodnevnom životu i samorefleksiji?

    Što Znači Ispravno Gledište?

    Ispravno gledište u budizmu izvorno znači razumjeti četiri plemenite istine: patnja (dukkha), uzroci patnje (tanha), prestanak patnje (nirodha) i put oslobođenja (magga).

    “Četiri plemenite istine” zvuče strano ili neobično? Ovdje su dvije opcije za upoznavanje:

    Kratko o četiri plemenite istine

    Budistička psihologija u suvremenom kontekstu u 2 minute

    Ono što percipiramo i kako tumačimo iskustva oblikuje našu patnju ili radost. 🌱 Kada razvijamo ispravno gledište, počinjemo vidjeti stvarnost bez iskrivljenja predrasudama i navikama.

    Svjestan moguće interpretacije samog pojma, pogotovo u hrvatskom prijevodu, ističem:

    Ispravno gledište ne znači “ja sam u pravu, ovo je jedino ispravno”. Upravo suprotno, to je ne dogmatsko, ne diskriminativno gledište – način shvaćanja iskustva.

    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    U terapijskom polju gestalt pristupa radimo na svjesnom iskustvu ovdje i sada. Terapeut u odnosu vodi ka istraživanju:

    • Koje misli i uvjerenja trenutno hrane tugu, nezadovoljstvo?
    • Kako interpretacije situacija, predodžbe koje spontano stvaramo, jačaju osjećaj ograničenja, ljutnje, krivnje?
    • Kako možemo eksperimentirati s novim perspektivama?
    • Možemo li uvidjeti gledište kao gledište – i razmotriti je li i kako ono podržavajuće za nas – a ne apsolutnu istinu?

    Kroz tehnike osvještavanja, putem dijaloga, specifičnijih metoda poput igranja uloga, utjelovljenja iskustva, vizualizacije i sl., otkrivamo umne obrasce koji automatski pokreću reakcije.

    Razvoj ispravnog gledišta u psihoterapiji znači izgradnju fleksibilnijieg pristupa vlastitom iskustvu.

    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Osnažiti ispravno gledište možemo kroz svakodnevno promišljanje:

    • „Kako sam danas doživio/la patnju?“
    • “Što me je uzrujalo? Kako sam se osjećam dok se prisjećam?
    • „Koja uvjerenja su me najviše ograničila?“
    • „Kako bih mogao/la ponovno protumačiti tu situaciju?“

    Vođenje dnevnika pomaže pratiti trenutke kada nas navike uvjerenja uvuku u začarani krug. Bilježenje gledišta koja imamo počinje osvjetljavati jesu li ikako su ona pogrešna (iskrivljena). To je prvi korak za njihovo naknadno preispitivanje, koje otvara vrata promjeni.

    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Ispravno gledište možemo jačati kroz vježbe četiri temelja svjesnosti (satipaṭṭhāna)

    1. Tjelesna svjesnost – praksa pregled tijela (body scan) ili hodajuća meditacija za osvještavanje i povezivanje s tijelom.
    2. Osjećajna (afektivna) svjesnost – prepoznavanje kvalitete iskustva: ugodnih, neugodnih ili neutralnih doživljaja.
    3. Mentalna (umna) svjesnost – promatranje misli bez poistovjećivanja, grabljenja i odupiranja.
    4. Svjesnost (svih) pojava (dhammā) – opažanje mentalnih pojava poput žudnje, odbojnosti, kao i prirode same stvarnosti – prolaznosti, ne-jastva, praznine

    Kroz redovitu praksu jačamo sposobnost opažanja bez prosuđivanja što nam otvara prostor za ispravan uvid.

    Primjena u Svakodnevnom Životu

    Ispravno gledište postaje alat u različitim situacijama:

    • 🏢 Na poslu: kad u razgovoru s kolegom osjetimo frustraciju, upitajmo se na čas: „Koje pretpostavke nose ovu reakciju?“
    • 🛣️ U prometu: umjesto bijesa, pitajmo se: „Što ovaj trenutak može naučiti moju strpljivost?“
    • 🏡 U obitelji: zamijenimo automatsko zaključivanje „uvijek“ s radoznalošću:„Što je meni potrebno u ovom trenutku?“

    Svako osvjetljavanje vlastitog gledišta smanjuje patnju, jača razumijevanje i gradi jasnoću.

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻