Kategorija: teorija i refleksije

Kategorija teorija i refleksije obuhvaća sve edukativne, psihološke ili znanstveno-orijentirane članke vezane uz mindfulness praksu i meditaciju, filozofske i teorijske objave o primijenjenoj budističkoj psihologiji, i brojne tekstove kojima povezujem mindfulness, budizam i gestalt.

  • Ljudsko Iskustvo

    Ljudsko Iskustvo

    Što Čini Ljudsko Iskustvo?

    Naše sveukupno subjektivno ljudsko iskustvo temeljno sačinjavaju idući elementi:

    Osjeti

    Kroz naših pet osjetilnih organa, osjetilnih područja:

    Vizualni (oblici/boje), zvukovi, mirisi, okusi, dodiri i osjeti iz tijela

    Misli

    Unutarnje, mentalne pojave

    Uglavnom ili mentalne slike (zamislimo psa) ili riječi (kao tekst, mnogo češće kao “unutarnji glas” – npr. stalno komentiranje, unutarnji monolog)

    Uvijek se odnose ili na prošlost (sjećanja, analiziranja, interpretacije…) ili budućnost (planiranja, očekivanja, brige, nade…)

    Nekad su vrlo bliske sadašnjem trenutku kao interpretacije, analize, usporedbe, kritike, procjene…

    Misli možemo shvatiti i kao još jednu vrstu osjeta. Ovaj mali pomak kako percipiramo vlastite misli može nam otvoriti novu perspektivu u odnosu s njima. Stavlja ih u ravnopravniji položaj od onog koji je često u korist mislima kao “višoj funkciji” kod ljudskih bića

    Kvaliteta

    Kategorije ugoda / neugoda / neutralnost

    Predstavlja afektivni ton, valenciju, subjektivni doživljaj te je nešto što uobičajeno spontano prati bilo koji osjet, pa i misao

    Emocije/osjećaji

    Unutarnja stanja vrlo raznolikog subjektivnog iskustva

    Sreća, tuga, strah, frustracija, ljutnja, zabrinutost, uznemirenost….

    U širem smislu, ovu kategoriju možemo nazvati i “mentalna stanja” ili “stanja uma” i ubrojiti kvalitete kao što su usredotočenost, pomnost, zbunjenost, umor…

    Otprilike sve ono što bismo mogli odgovoriti na pitanje “Kako sam?”

    Porivi

    Naša volja i namjera, naše želje, odluke, sklonosti, poticaji, težnje

    Poriv da nešto učinimo, kažemo, napravimo… neposredno prethode našem ponašanju

    To mogu biti naše dalekosežne odluke, kao i bezbroj minijaturnih poriva, namjera odnosno odluka koje prethode svemu što činimo

    Svijest (skup svijesti)

    Sve ono što doživljavamo kao “sada”, naše trenutno iskustvo. Skupni naziv za sve aspekte svijesti

    Možemo biti svjesni naših osjeta, misli, emocija, poriva, govora i djelovanja – svi ostalih elemenata

    Svijest može biti zanimljivo promatrati iz perspektive “osjetilnog polja”: vidna svijest, slušna svijest… umna / mentalna svijest. Tako imamo pet osjetilnih svijesti, šestu svijest kao uvid u misli i aktivnosti uma, i druge


    Ljudsko Iskustvo u Budističkoj Psihologiji

    U budizmu, cjelokupno ljudsko iskustvo spada u pet nakupina, hrpa ili agregata (Five Aggregates, Five Skandhas).

    Ta je podjela vrlo usklađena s gornje opisanom – i znanstvenim koncenzusom. Općenito, različite se kategorije u njoj mogu poistovjetiti ili se njihovi zrcalni oblici mogu naći u podjelama koje proizlaze iz suvremenih znanstvenih spoznaja.


    Pet Skandha i povezanost s prethodnom podjelom iskustva:

    Tijelo (Rūpa)

    Predstavlja fizičko tijelo, osjetilne organe (vid, zvuk, miris, okus, dodir) i objekte koje oni percipiraju (vizualne, zvučne…)

    Ovo odgovara Osjetima

    Senzacije (Vedanā)

    Predstavljaju emocionalni ton koji prati iskustva, osjetilna i mentalna – ugodna, neugodna ili neutralna

    Ovo obuhvaćam pojmom Kvaliteta odnosno ton ili valencija

    Percepcije (prepoznavanje, Sañña)

    Označuju prepoznavanje i interpretaciju, davanje značenja osjetima, tjelesnim i mentalnim (npr. zvuk kao “pjevanje ptice” ili “glazba”, viđeni objekt kao “kamen”, dodir kao “tkanina”, “tvrdo”…

    Ovo djelomično obuhvaća misli, no ima drugačije značenje, više označava nesvjestan proces koji automatski prati osjete, kojim razumijemo svijet

    Mentalne formacije (misli, namjere, stavovi… Saṅkhāra)

    Obuhvaća misli, namjere, emocije i mentalne navike, koje oblikuju mentalno procesiranje, kako reagiramo na iskustva i mentalno doživljavamo sve situacije

    Ovo također uključuje misli, ali i cijelu domenu emocija / osjećaja i porive

    Svijest(i) (viññāṇa)

    Odnosi se na izravnu svjesnost – ono je što prethodi i omogućuje nam percepciju i doživljavanje ostalih agregata (elemenata).

    Ovisno o učenju razlikujemo različit broj (vrsta) svijesti – najmanje je 6 osnovnih – pet za svako osjetilno polje te šesta, umna svijest

    Ovo odgovara svijesti osjeta, svijest o mislima, itd.

    Kratak članak o Pet Skandha i umjetnoj inteligenciji.


    Primjena u Svakodnevnom Životu i Refleksiji na Događaje i Situacije

    Poznavati naše osobno ljudsko iskustvo kroz “osnovne građevne elemente” koji ga čine izuzetno je vrijedno. Ključno je imati na umu kako su ovo koncepti onoga što se iz trenutka u trenutak događa, i sada dok ovo čitamo.

    Upravo sada dok čitamo, mi:

    • Imamo određeni osjet (vizualni podražaj), vjerojatno neutralne kvalitete. Percipiramo tako organiziran podražaj kao tekst, interpretiramo ga kao članak na web stranici.
    • Vezano uz njega mogu se javiti misli, primjerice uspoređujemo ga s nečim što otprije znamo, razmišljamo o njemu, imamo poriv ustati se ili napraviti nešto drugo…
    • Uz sve to možemo i ne moramo biti svjesni svojeg tijela, položaja, zvukova, misli, raspoloženja… Sve se to neprekidno izmijenjuje kao sadržaj naše svijesti.

    Naravno, mi možemo u različitoj mjeri biti otvoreni za tu promjenu ili biti stopljeni s iskustvom, fiksirajući sebe u njemu, ne doživljavajući ga kao nešto što se na ovaj način izmijenjuje.

    Što smo otvoreniji prema iskustvu, to manje smo stopljeni s bilo kojim pojedinim elementom

    Što manje smo stopljeni, imamo više vremena promotriti što se doista događa i širi prostor mogućih odgovora.


    Samo Trenutak – Usporimo i Zapitajmo se

    Kako idemo kroz dan, može nam koristiti prisjetiti se promotriti događaje, situacije i naše reakcije na njih u vidu ove podjele.

    • Možda ova moja ponavljajuća misao nije apsolutna istina – samo mentalni događaj koji se uporno iznova javlja?
    • Neugodan osjet – možda možemo otvoriti se oko njega i uvidjeti da i drugi elementi iskustva već čekaju našu svijest, ako mi nismo fiksirani za taj osjet?
    • Reaktivna ljutnja na glasan, neočekivan zvuk – složen rezultat zvuka, kojem gotovo trenutačno pridodajemo neugodu, zatim ideju o izvoru i značenju zvuka, ljutnju, i krajnji poriv ili izravno ponašanje koje je rezultat te ljutnje?

    Vježbajući ovaj stav otvorenosti, dopuštanja i znatiželjnog istraživanja, povećavamo svoju psihološku fleksibilnost i umanjujemo dodatnu patnju.


    Polazna Točka Razumijevanja Sebe

    Ovaj tekst služi kao početna točka iz koje promatramo ljudsko iskustvo

    U budućim tekstovima, kroz integriranu perspektivu budističke psihologije i filozofije, znanstvenih spoznaja te psihoterapijskih pristupa, mnogo ćemo govoriti o našem iskustvu.

    Na koji način se ovi elementi povezuju, međusobno uzrokuju i uvjetuju, kako to utječe na naš doživljaj svijeta… I najvažnije, kako praksom, tehnikama i vježbama koje radimo možemo osobno dublje uvidjeti prirodu našeg iskustva.

    Time povećavamo svoju psihološku fleksibilnost, umanjujemo subjektivnu, psihološku patnju, povećavamo raspon mogućih odgovora, dovodimo se u poziciju mudrijeg odabira te ponašanja u skladu s našim vrijednostima.

    Možda oslabimo, a možda i potpuno uklonimo neke stare, opterećujuće, ukorijenjene obrasce.

    Druge znanstvene teorije i filozofske tradicije mogu drugačije strukturirati ljudsko iskustvo. To nužno ne znači neslaganje, već može biti rezultat različitog imenovanja.

    Istražimo svoje iskustvo i pokušajmo ga razumjeti na način opisan ispod u vlastitom životu.

    Zatim, uzmimo one dijelove koji nama rezoniraju, ili sve, a ostavimo za sada ono što nama osobno ne odgovara.


    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Mindfulness i Koncentracija

    Mindfulness i Koncentracija

    Mindfulness i koncentracija dvije su vrlo usko povezane sposobnosti – “mentalne energije” – kapaciteti univerzalne ljudske prirode.

    Kako se razlikuju, zašto su neodvojivi i kako se nadopunjuju?

    Istražimo zajedno ove elemente od sržne važnosti za praksu meditacije, razvoj svjesnosti i njegovanje uma.

    Zen učitelj Thich Nhat Hanh jednostavno, kratko i jasno predstavlja mindfulness, koncentraciju i uvid

    Mindfulness i Koncentracija: Perspektive

    Većina praksi i metoda meditacije budističke tradicije (i ne samo budističke!) razvija svjesnost i usredotočenost istovremeno, budući da se one međusobno podupiru.

    Isto možemo reći i za sve suvremene, znanstveno orijentirane i potpuno sekularne mindfulness programe, budući da svi dijele zajedničke temelje u kojima su ova dva elementa okosnica čitave prakse.

    Ipak, kroz povijest budizma i meditacijske prakse, razvijani su sustavi i tehnike koje se nekad vrlo jasno dijele s obzirom na namjenu – u vidu toga koji kapacitet prvenstveno razvijamo.

    Većina prakse koju osobno radim i podučavam, kao i svi drugi mindfulness orijentirani pristupi, također njeguje oba ova elementa. U užem smislu bismo mogli reći da se većim dijelom usmjeravam na mindfulness (što bi u budističkim tradicijama bilo bliskije meditaciji za razvoj mudrosti), radije nego koncentraciju.

    Ovo može djelovati zbunjujuće jer se mindfulness nekad naziva puna svjesnost, nekad usredotočena svjesnost, nekad pomnost pročitaj više.

    Očito je i da mindfulness praksa uključuje svjesnu, namjernu usredotočenost pažnje kao glavni “mišić” koji vježbamo. 🧠


    Važno je Znati Što i Kako Prakticiramo

    Moramo jasno znati što zapravo radimo kada prakticiramo. Moramo biti sigurni u to kakav mentalni stav unijeti i kakvo stanje uma njegujemo da bismo imali jasan smjer.

    Samo tako možemo razlikovati “trenutak na putu” od “trenutka zalutalosti”. Moramo znati što je naša metoda i naša svrha. A to nam i vraća motivaciju kada je izgubimo. 🌱

    Čitaj više o psihološkim procesima pažnje, lutanju uma i razlikovanju automatskog pilota od svjesne prisutnosti

    Stoga, u razumijevanju svih tekstova, materijala i praksi koje ćeš naći ovdje – i koje možemo zajedno raditi – pomoći će znati gdje su u njima mindfulness (punosvjesnost, pomnost) i koncentracija (usredotočenost).


    Koncentracija (Usredotočenost) 🎯

    Kod meditacija koncentracije ili usredotočenosti potpunu pažnju stavljamo na jedan objekt i isključujemo sve ostale.

    To činimo s jasnom svrhom umirivanja uma, njegovog taloženja, usporavanja, utišavanja, opuštanja, smanjenja lutanja.

    Objekt može biti osjet, misao, bilo koja pojava koja je element našeg iskustva. Većinski su to dah, dio tijela ili tijelo kao cjelina. To mogu biti misao ili vizualizacija. Sličnu funkciju ima i ponavljanje mantri, molitvi, čak i specifičnih pokreta – što ovdje ne prakticiramo – koji imaju za primaran cilj postizanje drugačijeg stanja svijesti.

    Koncentracija u užem smislu meditacijske prakse znači postizanje jednousmjerenog (stopljenog) stanja uma

    Istraži susret budističke psihologije, psihoterapije, meditacije i svakodnevnog života 👉 Ispravna koncentracija


    Mindfulness (Punosvjesnost, Pomnost) 🌌

    Kada prakticiramo meditaciju pune svjesnosti / pomnosti, ne nastojimo “aktivno” utišavati um. Ne koncentriramo se na jedan objekt do te mjere i toliko intenzivno “s ciljem” da isključimo sve ostalo i da nastojimo u svijesti imati samo jedan jedini objekt.

    Ne nastojimo postići nikakvo posebno mentalno stanje, fundamentalno drugačije stanje svijesti ili postati “apsorbirani”, uživljeni, upijeni u naš predmet meditacije.

    Upravo suprotno, naša je jedina namjera i “cilj” biti s onim što izniče, trenutak u trenutak. Potpuno se otvoriti i proširiti svjesnost, unoseći stav istraživanja, znatiželje i radoznalosti, suosjećanja, blagosti i nježnosti, uz mirnu odlučnost i upornost.

    Mindfulness u užem smislu znači biti prisutan iz trenutka u trenutak – širom otvorene svjesnosti za čitavo iskustvo

    Istraži susret budističke psihologije, psihoterapije, meditacije i svakodnevnog života 👉 Ispravna svjesnost


    🔍 Mindfulness i Koncentracija: Širina i Dubina

    Ovo su glavne točke povezanosti svjesnosti i koncentracije:

    • Mindfulness nužno zahtjeva koncentraciju – da bismo znali gdje je naš um i prepoznali lutanje, moramo imati određenu razinu mirnoće, sabranosti uma i mogućnosti da ga usmjerimo
    • Mindfulness nužno jača koncentraciju – iako se otvaramo i širimo svjesnost, mi u ovom procesu uvelike jačamo svoju koncentraciju te je do izvjesnog stupnja praksa gotovo nerazdvojivo vježbamo li jednu ili drugu kvalitetu – one se većinski paralelno razvijaju spontano, “ciljali” mi na jednu ili na drugu

    Budnost = svjesnost (širina) + koncentracija (dubina)

    Moj Put: bilješke, spoznaje i uvidi

    Praktična Primjena: Mindfulness i Koncentracija u Meditaciji🌿

    🌬️ Tuneliranje vs. Otvorenost

    Kada prakticiramo meditaciju, tog trenutka kada sjednemo, razlika između pristupa čiste koncentracije ili otvorene svjesnosti odmah postaje postaje jasna i nedvosmislena.

    Kod koncentracije, um “tunelira” prema jednom objektu — pažnju stalno vraćamo istom cilju i svjesno isključujemo sve ostalo.

    Primjeri metoda meditacije koncentracije jesu:

    Praćenje daha, brojanje daha, ponavljano izgovaranje određenih riječi ili održavanje mentalne vizualizacije u fokusu

    Nasuprot tome, otvorena svjesnost (ili otvoreno promatranje) pušta objekt čim osvjestimo da smo ga uhvatili.

    Prvo se odnosi na nepopustljivo držanje – drugo na bezrezervno otpuštanje


    🧠 Oba pristupa razvijaju sabranost i jasnoću

    Iako slijede različite procese, obje metode njeguju:

    • Sabranost (mirnoću, staloženost, tišinu uma)
    • Jasnoću (znanje, nediskriminaciju, neposrednost)

    Mindfulness je više usmjeren na osjet, otvorenost i jasnoću u svjesnosti trenutka. Koncentracija ide prema stopljenosti, uronjenosti i stabilizaciji pažnje.


    📌 Zašto su gotovo isto — a istovremeno polarno suprotne?

    To nisu zaista odvojeni pristupi. Veći dio meditativnog puta razvijamo ih paralelno, ruku pod ruku, kao što lijeva noga prati desnu dok hodamo.

    Ipak, u praksi se mogu doživjeti kao suprotnosti – i doista, ovisno o metodi prakse i stupnju svjesnosti i koncentracije, postoje raskrižja na kojima odabiremo poći u jednom ili drugom smjeru.

    • Kod jednog sužavamo um (na jedan objekt)
    • Kod drugog ga širimo (na cjelokupnost)
    • Jedan isključuje ometanja, drugi pušta iskustvo da uđe bez reakcije

    Ovaj odnos je stoga ključan:

    Mindfulness bez koncentracije postaje lutanje – samo mislimo da smo prisutni

    Bez solidne usredotočenosti, otvorena svjesnost je porozna — reaktivna, raspršena, nestabilna. To je zapravo uobičajeno stanje raspršenog uma koji leti čas s jedne pojave, čas na drugu.

    Koncentracija bez mindfulnessa postaje tunel – možda predivan, no i dalje tunel

    S druge strane, iako usredotočenost može uvijek biti naš primarni fokus meditacije, u jednom trenutku možemo nježno dopustiti da se svjesnost proširi, umjesto da nastavimo “aktivno” razvijati koncentraciju.


    Temelj Je Uvijek Usredotočenost🧘

    Bilo da pratimo ili brojimo dah, ili širimo svjesnost na zvuk, osjećaje i misli — sabran um je posuda u kojoj se događa mindfulness. Dok um nije donekle sabran, nema spremnika u kojem ga možemo opažati. A budući da je po prirodi iznimno aktivan, bez spremnika barem do jedne točke, ne možemo uopće zahvatiti što je, gdje je i kakav je.

    Zato se mindfulness nekad definira kao usredotočena svjesnost. Kasnije se može otvoriti u punu svjesnost — bez napora.

    Stoga je preporuka za praksu:

    Započnimo sabirenjem uma na jedan objekt, sakupljanjem fokusa pažnje i razvojem usredotočenosti


    Kada je um značajno sabran i može bez većeg napora boraviti na jednoj pojavi, možemo odabrati otvoriti svjesnost


    Zaključak

    • Koncentracija omogućuje punosvjesnosti da se dogodi
    • Punosvjesnost proširuje koncentraciju i daje joj smisao
    • Obje su krila prakse – dva pola, a jedno te isto 🕊️

    Kad uskladimo širinu svjesnosti i dubinu sabranosti, otvaramo put istinske prisutnosti


    Preporuka za dodatno čitanje o temi – zapis iz bilješki sebi:

    Budnost: Fokus i Širina


    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Mindfulness u Svakodnevnom Životu – Svjesna Prisutnost

    Mindfulness u Svakodnevnom Životu – Svjesna Prisutnost

    Mindfulness u svakodnevnom životu znači unijeti usporavanje, opuštanje, svjesnost i koncentraciju u aktivnosti i poslove van meditacije. Biti prisutan/na za sadašnji trenutak.

    Ovaj opsežni članak tvoja je referentna točka za mindfulness u svakodnevnom životu – kako ispravno prakticirati van meditacije?

    Neformalna Mindfulness Praksa 🌿

    Svjesna prisutnost i pomna pažnja u svakodnevnom životu

    Neformalna mindfulness praksa znači prenijeti namjeru i stavove iz meditacije u svakodnevne aktivnosti.

    Cilj je prepoznati kada um radi na „autopilotu” i nježno ga vratiti na ono što osjetimo i radimo upravo sada.

    Kada hodamo, samo hodamo. Kada jedemo, samo jedemo.

    Ovo su 4 glavna elementa svjesne prisutnosti. Nisu nužno poredani u nizu, iako bar u početku slijede takav redoslijed, oni su snažno međusobno povezani i svaki utječe na preostala tri:

    Usporavanje, opuštanje, svjesnost i koncentracija

    Zaronimo i proučimo ova četiri stupa na kojima temeljimo svjestan način života, unoseći stabilnost, mir, radost i zahvalnost.

    Za praktične savjete implementacije mindfulnessa kroz dan, posjeti ovaj zanimljiv članak!


    Usporavanje 🕰️

    Usporavanje je prvi preduvjet svjesne prisutnosti. Kako bismo uopće mogli razlikovati automatski pilot od svjesne prisutnosti, prvo moramo malo usporiti.

    Primjer: Dok čekamo da voda na kuhalu zagrije, pratimo valove zvuka i osjet daha, stojeći, osjećajući tijelo, bivajući sa žuborenjem ključanja vode.

    Suvremeni način života: ubrzano je “novo normalno”

    Osnovna razina današnjeg načina života uglavnom je mnogo prebrza za stvarnu prisutnost.

    Činiti jednu po jednu stvar?

    Za mnoge – nemoguće ili besmisleno, gubitak vremena.

    Čak i kad to svjesno odabiremo, vrlo brzo sudaramo se s tempom okoline koja to ne čini.

    Suvremena civilizacija ima sve više karakteristika koje nas izvode dalje od kontakta sa sobom, dalje od izravnog kontakta s okolinom, i uvlače u prianjanje, distrakciju, mentalnu zatupljenost i odsutnost.

    Konzumerizam, promet, tehnologija, instant komunikacija sa cijelim svijetom, enormna količina podražaja, sadržaja i informacija “kao normalno”… Sve ovo i drugo, sve više pogoduje duboko ukorijenjenim obrascima uma – sjemenkama koje svi nosimo. 🌱

    Znanstvenim rječnikom, ovo pogoduje sustavu mozga koji je evoluirao kroz milijune godina kako bismo se prilagodili na mnogo, mnogo drugačije uvjete od današnjih.

    Gotovo sve su te sjemenke, ti evoluirani mehanizmi ondje jer su u nekom trenutku u nekoj situaciji (bili) učinkoviti – barem za preživljavanje.

    No, danas, usred tolikog nesrazmjera između naše okoline i našeg biološkog sustava, oni su često na krivom mjestu, u krivo vrijeme.

    Time su izvor i održavatelji goleme patnje i nezadovoljstva –  unutarnjeg nemira, niskog stupnja svjesnosti, sabranosti, razumijevanja i suosjećanja. Na tjelesnoj, psihološkoj, emocionalnoj, društvenoj i drugim dimenzijama.


    Opuštanje 🪷

    Drugi korak za mindfulness u svakodnevnom životu, nakon što smo bar malo usporili, jest opuštanje.

    Kada usporimo, više ne žurimo – ne trčimo za nečim već prolazimo, plivamo kroz ono što je dostupno sada.

    U tom trenutku često ćemo naići na određen stupanj napetosti, stresa ili uznemirenosti. Stanje u kojem se pronađemo ovisit će o tome koliko dugo i intenzivno smo “trčali” tijelom i umom. Nekad je to par trenutaka – nekad se radi o godinama.

    Kakvi god bili upravo sada, to je sasvim u redu i jedino važno. Uvijek počinjemo upravo ovdje, upravo sada, u ovom trenutku.

    Iduće što činimo je da otpuštamo napetost. Kako?

    Vraćajući um i tijelo i boraveći s tijelom iz trenutka u trenutak. Kada naiđemo na napetosti i stres – koliko možemo u tom trenutku – naprosto ih otpuštamo.

    Prestajemo činiti ono što (nesvjesno) činimo. Prestajemo držati i aktivirati dijelove tijela za koje nema potrebe u ovom trenutku. Dopuštamo protočnost, omekšavamo, izazivalo to ugodu ili neugodu, znajući da opuštajući tijelo – opuštamo um.

    Opuštanje je prije svega odraz svjesnosti. Osvještavamo, istražujemo, otkrivamo ono što je dostupno. Doživljaj uma i tijela u sadašnjem trenutku. Pistupno, prolazimo razne točke stisnutosti, napetosti, ili kronične ukočenosti tijela.

    Možda… držimo dah plitkim i jedva protočnim… obrve i čelo neprekidno podignutima… ramena i leđa ukočenim “u novoj poziciji”… oči iznimno napete (čega je vrlo teško uopće postati svjestan)… vilicu stisnutom… Ili bilo što drugo…

    Primijetimo ako smo upravo sada lagano popustili vilicu ili spustili čelo… samo ih ostavimo da mekano padnu.

    Opuštanje je proces – i ne možemo ga siliti

    Ovo nikako nije prekidač s 0 na 1. Ovo je dugotrajan proces, potpuno individualan, i vrlo nepredvidiv. Nekad jedva zamjetan, nekad nevjerojatno intenzivan, neugodan (ili ugodan).

    Napomena: Nipošto se “ne moramo” opustiti! Često neke ili mnoge dijelove tijela naprosto ne osjećamo; kada ih osjetimo ne znamo u kakvom su stanju; a kada osjetimo da su napeti ne znamo kako da ih opustimo. Sve je ovo normalan dio iskustva – ne forsiramo opuštanje!

    Opuštanje se ne događa tako da nešto dodatno činimo

    Opuštanje je polagan, često zahtjevan proces, koji se događa paralelno s usporavanjem i osvještavanjem

    Proizlazi iz dopuštanja onoga što je ovdje, uz ljubaznost i suosjećanje za svoje teškoće.


    Svjesnost i koncentracija

    Mindfulness u svakodnevnom životu uključuje još dva aspekta:

    Svjesnost i koncentracija – dvije različite no vrlo povezane univerzalne ljudske sposobnosti.

    Svjesnost je kvaliteta uma, umna energija, nešto što u većoj ili manjoj mjeri možemo unijet u svaku aktivnost.

    Isto vrijedi i za koncentraciju.

    Mnogo više o svjesnosti i koncentraciji govorit ćemo u brojnim drugim objava. One su bit čitave meditacijske prakse.

    Zajedno, svjesnost i koncentracija dovode do dubljeg kontakta sa sadašnjim trenutkom. Kroz usredotočenu pomnu pažnju usmjerenu na ono što činimo, svjesni tijela i uma dok to činimo.

    U tom smislu, formalne mindfulness prakse poput meditacije u sjedenju, predstavljaju strukturirani prostor za razvoj pažnje.

    Meditacija je vježba razvoja uma s određenim prostorom, vremenom, svrhom i metodom / načinom prakse

    No, njegovanje uma ne mora prestati u trenutku kada završimo sa meditacijom. Svjesnost i koncentraciju možemo unijeti u bilo koji trenutak našega dana.

    Iz pogleda svakodnevne prakse, one su mnogo šire i suptilnije. Prava snaga pune svjesnosti leži u njezinoj sposobnosti da prožme svakodnevni život.

    To je druga strana mindfulnessa – prakticiranje svjesnosti tijekom bilo koji dnevnih aktivnosti i poslova.

    Mindfulness je kvaliteta uma koja opisuje način kojim se odnosimo prema iskustvu

    Ključan je u procesu meditacije i primarno se razvija meditacijom – a na različite načine i u različitoj mjeri primjenjujemo ga iz trenutka u trenutak.

    Nisi siguran/na u kakvom su odnosu mindfulness i meditacija?


    Pročitaj moju objavu koja ti pomaže ispravno razumijeti ove pojmove.


    Poziv da živimo s pažnjom 🍃

    Neformalna praksa poziv je da živim s pažnjom.

    Već samo jednom aktivnosti – poput pranja zubi, hodanja stepenicama ili otvaranja vrata – možemo prepoznati kada djelujemo automatski, kada smo izgubljeni u mislima, i kako propuštamo male, dragocjene trenutke stvarnosti.

    Kada primjetimo da smo se zapleli u planiranje, sjećanja, brige ili analize, ne osuđujemo sebe.

    Pristupimo s istim stavom kao i u meditaciji. Nježno, s razumijevanjem, blagošću i prijateljskom ljubavi. Strpljivo i znatiželjno prepoznajemo, što se događa? Zamjećujući: “razmišljanje… razmišljanje”, “briga… briga…”, “evo uznemirenosti i ubrzanosti…”

    I nježno se vraćamo trenutnoj aktivnosti. Uvijek iznova, iznova i iznova. To je srž prakse.

    Nije važno koliko puta odlutamo, već koliko puta se vratimo.

    Na ovaj način neformalna i formalna praksa postaju bliže – učimo kako njegovati um u svakom trenutku. 🌱

    Neformalna praksa neće zaustaviti brige, misli i negativna emocionalna stanja. To ne očekujemo niti je to stav s kojim pristupamo.

    No, ona daje prostor za dvije stvari:

    1. Omogućuje da mnogo više uživamo u malim trenucima dana, u ovdje i sada.
      • Da prepoznamo sve uvjete sreće, zadovoljstva, zahvalnosti i mira koji su upravo sada dostupni.
    2. Pomaže nam spustiti branu i omekšati otpor prema neugodi.
      • Potpuno je prirodno da na sve moguće načine izbjegavamo, otjerujemo i uklanjamo neugodu!
      • No, ako je to jedini način suočavanja s teškim iskustvima, to može biti korijen duboke patnje, nemira i nezadovoljstva.
      • Nije potrebno da neugoda nestane. Ono što svjesnost i koncentracija omogućavaju je širenje prostora oko neugode, imajući punu svjesnost da je ona prisutna

    Promjena odnosa prema neugodi ključna je za njezino razumijevanje i preobražaj.

    A ta promjena započinje otvaranjem.

    Dugoročno, kako vježbamo kapacitet svjesnosti, um postaje staloženiji i fleksibilniji:

    Manje odlazi u prošlost i budućnost,

    kada odlazi, brže smo u stanju to zamijetiti,

    i manje napora nam iziskuje njegov povratak.


    Neformalna praksa nas poziva da živimo. Ne da se izoliramo, već da uđemo u svijet otvorenog srca, početničkog uma.

    Svjesnost postaje način postojanja: kada hodamo, znamo da hodamo; kada slušamo, znamo da slušamo; kada osjećamo, znamo što osjećamo. Na taj način, život ne prolazi mimo nas, već mi bivamo život. 

    U ovom govoru iz Plum Village zajednice saznaj kako primijeniti mindfulness u svakodnevnom životu

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravna Ustrajnost / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravna Ustrajnost / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 6/8

    Kako primijeniti ispravnu ustrajnost iz budističke psihologije u razvoju navika, emocionalnoj regulaciji, gestalt terapiji i svakodnevnoj praksi?

    Što Znači Ispravna Ustrajnost

    Ispravna ustrajnost (sammā vāyāma) ili ispravan napor / trud, pokazuje put između pasivnosti i pretjeranog nastojanja.

    U plemenitom osmerostrukom putu šesti je od osam dijelova i prvi u posljednjoj skupini koja se primarno tiče meditacije, uz svjesnost i koncentraciju.

    Ispravna ustrajnost predstavlja ulaganje mentalnog napora i energije u 4 područja:

    1. Sprječavanje negativnih, štetnih i povređujućih mentalnih stanja, misli i obrazaca da se pojave
    2. Napuštanje i uklanjanje već postojećih negativnih stanja
    3. Njegovanje odsutnih zdravih, blagotvornih, pozitivnih mentalnih stanja
    4. Održavanje i osnaživanje već postojećih pozitivnih stanja

    U Plum Village tradiciji, Thích Nhất Hạnh uspoređuje ovo s nježnim, ali konstantnim zalijevanjem vrta: ne žurimo, ne forsiramo, ali ni ne odustajemo. Ustrajnost poštuje ritam, ritam disanja i prirode.


    Water your flowers 🌼

    Thích Nhất Hạnh

    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    Gestalt terapija u samoj srži podrazumijeva pristup baš onakav, kao što je ispravna ustrajnost. Ovo se može povezati s tzv. paradoksalnom teorijom promjene.

    Ova teorija opisuje kako se stvarna, autentična promjena može dogoditi jedino i upravo onda kada je ne forsiramo. Upravo ovaj pristup ne forsiranja (non-striving) zajednički je mindfulnessu, budizmu i gestalt terapiji.

    Promjena ne dolazi iz silovitog napora da budemo drugačiji. Ona je spontani ishod prihvaćanja trenutnog – ovdje i sada.

    Druga strana promjene – koja slijedi porast svjesnosti i preuzimanje odgovornosti – jest ulaganje primjerene količine energije u primjerenom smjeru.

    U gestalt terapiji naš odnos s bilo kojim iskustvom prikazan je putem tzv. gestalt kruga iskustva / svjesnosti. On se sastoji od mnogo dijelova, a sada ćemo istaknuti dva: mobilizacija i akcija.

    Pojmove kao što su paradoksalna teorija promjene i gestalt krug svjesnosti u detalje ćemo razraditi u nadolazećim objavama


    Ispravna mobilizacija i ispravna akcija: gestalt susreće budizam u meditaciji

    Ispravan napor i upornost ponajviše se odnose na dijelove ciklusa koji se tiču mobilizacije energije i akcije:

    1. Mobilizacija – preduvjet je bilo kakvom djelovanju – nakon što osvijestimo što želimo, potrebno je sakupiti svoju energiju
    2. Akcija – kada smo upregnuli svoju (mentalnu) energiju, potrebno je ispravno je usmjeriti – upravo ondje kamo želimo

    U meditaciji, ispravna mobilizacija stoga znači naći ravnotežu između tromosti i uspavanosti s jedne strane, i uznemirene raspršenosti s druge.

    Ispravna akcija podrazumijeva usmjeravanje svih trenutnih resursa – ponajprije, pažnje na jednu pojavu, na objekt / metodu meditacije.

    Psihoterapeut u ovoj situaciji kod klijenta potiče:

    • Protočno izviranje energije potrebne za djelovanje, koja je često blokirana raznim otporima i zastarjelim uvjerenjima
    • Usmjeravanje te energije u ciljanu aktivnost – a ne njezino rasipanje u obliku anksioznosti, nemira ili uranjanja u nešto što ne vodi korisnim i njegujućim putem već je samo mehanizam kojim “mozak sam sebe uvjerava da rješava problem”

    Ispravna ustrajnost znači odabrati srednji put.

    Ne previše, ne premalo.


    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Ispravnu ustrajnost također možemo podržati putem vođenja dnevnika i introspekcije.

    • “Kada sam danas dopustio/la da me strah ili lijenost svladaju?”
    • “Koja zdrava misao ili stav mogu odmah usaditi?”
    • “Kako mogu podržati ono dobro što sam razvio/la jučer?”

    Zapisivanjem otkrivamo uzroke odustajanja i treniramo se da sljedeći put nježno, ali ustrajno vraćamo fokus na korisno.


    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Mindfulness i meditacija gotovo da nisu ništa drugo do li upornosti i ustrajnosti.

    Promjena ne dolazi preko noći – vidjeli smo da je nije moguće niti je cilj forsirati je. Čak je niti ne očekujemo.

    Sve što činimo je vraćamo se natrag, k sebi, u ovdje i sada. Upravo ovaj trenutak. Iznova i iznova, kad god primjetimo da je um odlutao, vraćamo ga u sadašnji trenutak. Sam taj čin upornog ponovnog i ponovnog ulaska u vlastito iskustvo jest ustrajnost.

    Čak i kada ono nije ugodno. Posebno onda kada nije ugodno.

    Sam čin ponovnog i ponovnog povratka u sadašnji trenutak…

    To jest ispravna ustrajnost.


    Radosna ustrajnost

    I kada ispravno praticiramo, pri tome unosimo stav ljubaznosti, nježnosti, i radosti.

    Radosti što upravo sada činimo najbolje što možemo.

    Radosti što smo odabrali prakticirati mindfulness i meditaciju za razvoj uma, svjesnosti, vrlina i dobrobiti.

    Otvarati se sa znatiželjom i ustrajnošču uvijek iznova iskustvu sadašnjeg trenutka, umjesto bijega u prošlost, budućnost, ugodu i raspršenost kako bismo izbjegli nelagodu.

    Blago, sa suosjećanjem za svoje teškoće i dopuštajući sebi da imamo upravo onoliko kapaciteta koliko imamo.

    Kao što govori jedan izniman učitelj Chan budizma:

    Radosna ustrajnost je temeljna kvaliteta uma s kojom pristupamo praksi


    Primjena u Svakodnevnom Životu

    1. 🎨 Kreativno izražavanje bez perfekcionizma – slikanje, pisanje, pjevanje, sviranje, ručni rad… izvrstan su oblik prakse
    2. 👨‍🍳 Kuhanje kao darežljivost – kada pripremamo hranu za druge na svjestan način, to je izravan oblik prakse i prilika da uporno radimo na nečemu što nije “za nas”
    3. 🪴 Uzgajajući biljke i vrt – to može postati ogledalo naše prakse, našeg načina bivanja
    4. 📺 Svjesna zabava bez bježanja od stvarnosti – biramo sadržaj koji donosi mir, razumijevanje ili uvid — umjesto pasivnog “isključivanja” – trud je ovdje u svjesnom odabiru
    5. 📅 Projektni rokovi – često zapadnemo u prokrastinaciju – negiranje u početku, stres i užurbanost bliže kraju. Ispravan napor znači njegovati ravnotežu kako bi ovaj put bio lakši

    Svaka od ovih i brojnih drugih svakodnevnih, malih odluka daje doprinos našeg mentalnom stavu da budemo uravnoteženi, uzemljeni – hrabri i ponizni u upornosti.


    Zaključak

    Ispravna ustrajnost nije utrka brzinom svjetlosti, niti klackalica od potpunog odustajanja do vatrenog zanosa.

    To je srednji put, umjerene upornosti. Put stalnog, svjesnog zalijevanja dobrog sjemena. Dan po dan.

    Prolazimo između ganjanja velebnog postignuća i dizanja ruku od ikakve odgovornosti, i gradimo vrt postojanog unutarnjeg mira.

    Budi nježan/na, ali ustrajan/na – svaki dah je nova prilika. 🌿

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravna Koncentracija / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravna Koncentracija / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 8/8

    Kako ispravna koncentracija osnažuje svjesnost do jedinstva u meditaciji, produbljuje terapeutski rad i unosi jasnoću u svakodnevni život?

    Usredotočenost je ulaznica u sabranost uma koja otvara put dubljem sagledavanju iskustva, uvidu i mudrosti u meditaciji.

    Srž je meditacijske i mindfulness prakse, kao i snažna podrška promjeni u psihoterapiji i samoregulaciji ponašanja i emocija.


    Što Znači Ispravna Koncentracija

    Ispravna koncentracija (sammā samādhi) znači razvijanje jednosmjerne točke pažnje (ekaggatā) kroz metodu jhāna-praksi (jhana ~= meditacija):

    • usmjeravamo svu pažnju na jedan objekt / pojavu – primarni objekt / metodu meditacije (dah, slika, tijelo, mantra…)
    • postupno smanjujemo raspršenost i lutanje uma, a jačamo usredotočenost – u duljini i snazi
    • razvijamo duboki unutarnji mir i stabilnost
    • sve više gasimo pokrenutost i reaktivnost na unutarnje i vanjske pojave – naprosto promatramo, znamo i otpuštamo

    U Plum Village pristupu, koncentracija ne znači “zatvaranje vrata svijetu”, nego ostajanje u jednom toku meditacije unutar svakog daha i pokreta.


    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    Gestalt terapija uz svjesnost značajan dio svoje učinkovitosti izvlači iz koncentracije.

    Usredotočena svjesnost jest ključ za vrata druge strane realnosti – ne one rutinske i “obične”, već svježe viđene novim očima – očima novorođenog djeteta

    Psihoterapijski rad može biti:

    • klijent zatvori oči i izvješćuje o svojem iskustvu iz trenutka u trenutak, onako kako zapaža misli, osjete i emocije u protoku svijesti
    • klijent usmjeri svu pažnju primjerice na emociju s kojom se teško povezuje, nalazeći je u tijelu i ostajući s njom kako bi je jasnije doživio
    • u interakciji s terapeutom održava kontakt očima – ostaje uzemljen i otvoren istovremeno, osnažujući sposobnost da uđe u kontakt

    Ovakva primjena tehnika usredotočenosti na unutarnja iskustva kao i međuljudski odnos u psihoterapiji dovodi do integracije dijelova klijenta: tijela i uma, doživljaja “sebe” i “drugoga”.


    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Kada je riječ o koncentraciji nije nužno ona sama predmet bilježenja i dnevnika – iako je i to moguće. Radije, vidim je kao alat koji u bilo koje razmatranje dovodi veću kvalitetu.

    Predlažem introspekciju ili vođenje dnevnika spojiti s meditacijskom praksom

    Tako ojačane koncentracija i sabranost uma izravno podupiru svjesni napor koji ulažemo u razumijevanje vlastitog iskustva.


    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Svaka meditacija jest koncentracija.

    Koju god praksu vježbali, njegujemo usredotočenost uma i primjećivanje njegova lutanja.

    Ne naglašava svaka meditacija koncentraciju.

    Svaka praksa zahtjeva određen stupanj usredotočenosti, no:

    • neke koncentraciju samo koriste kao alat
    • druge su isključivo posvećene produbljivanju koncentracije

    Primjer praksi za razvoj koncentracije:

    • Usredotočenost na dah (počnimo s 10–15 min fokusiranog praćenja daha)
    • Izravno opažanje – sav fokus pažnje usmjerimo na jedan predmet, jedan objekt – primjerice cvijet, šum vode
    • Svjesno / mindful hodanje – kada se izvodi vrlo sporo može biti iznimno snažan način održavanja jednog fokusa uma

    Koncentracija je energija uma, kao i svjesnost. Ako je ne razvijamo postupno slabi. Više od bilo koje druge kvalitete uma, za usredotočenost je presudna ustrajnost.


    Usredotočenost nas vodi od nasumičnosti

    …do početnog umirivanja popraćenog ushitom i radošću…

    …do dubljeg spokoja dok se um taloži na jednoj pojavi…

    … i nastavlja sve dublje…

    sve bliže našoj istinskoj prirodi, našem “izvornom licu”

    Sabranost uma u budističkoj tradiciji meditacije ima posebno mjesto i svakako ćemo joj posvetiti više pažnje u idućim objavama.


    Primjena u Svakodnevnom Životu

    1. ☕️ Kava ili čaj – izdvojimo prve 3 minute samo za toplinu šalice. Potpuno na izravnom osjetu, vraćajući um kada odluta.
    2. 💻 E-mail proces – otvorite, pročitajte i odgovorite u jednom nizu, bez “multitaskinga” – obavljajući komad po komad
    3. 📞 Poziv klijentu – fokusirajmo cijeli um na ton i sadržaj glasa, bez razmišljanja o idućoj rečenici
    4. 🍽️ Priprema obroka – svaki dio rezanja, miješanja i serviranja izvedimo svjesno, bez žurbe, jasno znajući što radimo
    5. 🛌 Spavanje – vratimo se dahu kada legnemo u krevet. Udišući, znam da udišem… Izdišući, znam da izdišem… Prateći valove daha sa stabilnom pažnjom mirnije i brže tonemo u san

    Usredotočenost možemo najviše podržati i njegovati formalnom meditacijom, izdvajanjem vremena da sjedimo i prakticiramo.

    U svakodnevici, najbolje ćemo je podržati i njegovati tako da činimo stvari polakše, namjerno usporimo, i radimo ih jednu po jednu.

    … činimo stvari polakše, namjerno usporimo, i bavimo se situacijama jednu po jednu.


    Zaključak

    Ispravna koncentracija usklađuje i uređuje energiju uma u jedinstvenom smjeru – poput fokusa svjetla kroz staklo.

    Kako jednosmjernost pažnje postaje navika, svakodnevni život postaje meditacija. Budimo svjetionik u svojoj svijesti. 🌟

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravna Svjesnost / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravna Svjesnost / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 7/8

    Što Znači Ispravna Svjesnost

    Ispravna svjesnost (sammā sati) u budističkoj psihologiji temelj je meditacije, dovodi do jasnoće, kontinuirane prisutnosti i naposljetku mudrosti koja proizlazi iz uvida u prirodu pojava.

    Biti svjestan znači biti budan.

    Biti prisutan znači jasno vidjeti ono što je ovdje u sadašnjem trenutku, radije nego prikaze koje su plod naših pretpostavki i “podrazumijevanja”.

    Biti dostupan životu znači otvoriti se i otpuštati pojave kako dolaze, zadržavaju se i prolaze.

    Biti potpuno u kontaktu sa sobom, drugima i okolinom iz trenutka u trenutak, bez prianjanja za ugodu i odmicanja od neugode.


    Detaljno izložena u ključnom tekstu Satipaṭṭhāna Sutta, svjesnost, mindfulness, u svojem potpunom značenju obuhvaća stalno i nježno držanje pažnje na četiri dimenzije našeg iskustva:

    1. tijelo (disanje, pokreti)- u ležanju, sjedenju, stajanju i hodanju
    2. osjećaji (afektivni ton, kvaliteta doživljaja) – ugoda, neugoda, neutralno
    3. um (misli, porivi, percepcije)
    4. pojave i priroda pojava (npr. spoznaja prolaznosti, praznine)

    Primijenjeni budizam svjesnost, mindfulness, stavlja u kontekst svakodnevice. Ovo je sržna nit Chan i Zen budizma, koji se ističu od mnogih drugih tradicija u naglasku na prožetost i neodvojivost svjetovnog, svakodnevnog života i duhovne prakse.

    Tako u Plum Village tradiciji, mindfulness nije “alat”, već način života; u svakom koraku, svakom zalogaju hrane, svakoj misli i činu njeguje se prisutnost i uvid u međubivanje svih pojava.


    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    Gestalt terapija jest terapija svjesnosti.

    Osnovni cilj terapije upravo je povećanje svjesnosti klijenta. Jedna osnovna pretpostavka jest fenomenologija – izravno, subjektivno iskustve svake osobe njezine je stvarnost. To iskustvo nije ništa drugo nego sadržaj svijesti.

    Gestalt, kao i budizam, u svojoj osnovi je holistički, ne dualan, ne diskriminativan.

    Ne postoji “osoba koja je svjesna” bez “sadržaja svijesti”.

    Ne postoji “iskustvo” bez “onog koji doživljava”.

    U gestalt terapiji, psihoterapeut podržava i potiče svjesnost klijenta na brojne načine, što to je glavni alat a ujedno i “cilj” terapije:

    • Vježbe pregleda tijela (“body scan”) – vrlo nalik mindfulness praksi i pomnoj svjesnosti tijela u budističkoj psihologiji
      • Prepoznavanje emocija i odjeka mentalnih stanja na razini tijela – napetosti, boli, osjetu i izostanku osjeta…
    • Utjelovljavanje misli i emocija – povezivanje s tijelom dok govorimo ili proživljavamo određenu situaciju
      • Omogućuje utjelovljen doživljaj onoga što govorimo kako bismo “bili to”, osjetili, radije nego “govorili o tome”

    Gestalt proces osvještvanja može biti primjerice:

    • Klijent uočava gdje u tijelu drži napetost dok opisuje tužno sjećanje na tragičan događaj ili situaciju sukoba.
    • Igranjem uloga ili simulacijom svojeg unutarnjeg svijeta, naizmjenično stavlja fokus pažnje na tijelo i na misli / um – u aktivnom dijalogu u terapijskoj situaciji.
    • Istražuje i isprobava – što se događa kad potpuno ostane u kontaktu s disanjem dok izgovara teške, možda nikad izrečene želje i misli?

    Svjesnost tijela i uma postaju poligon, otvoreno polje, za nježno i suosjećajno istraživanje, dopuštanje i prihvaćanje


    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Bilješke samima sebi, vođenje dnevnika, kratke refleksije… danas možda i audio snimke vlastitih misli i ideja – sve ovo može biti alat za povećanje svjesnosti.

    Neka pitanja kojima možemo početi mogu biti:

    • “Gdje sam danas bio/la odsutan/a—u razgovoru, poslu, s obitelji?”
    • “Kako je tada moje tijelo reagiralo?” ili “Kako sam se kasnije osjećao/la?”
    • “Što bih sljedeći put mogao/la opažati ranije?”

    Zapisivanje povećava kapacitet za pravo opažanje – bez automatskih presuda. Odmak omogućava veću sabranost, jasnoću, i širi prostor za razmatranje alternativnih mogućnosti.


    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Mindfulness jest energija svjesnosti, koja praksom raste u dubinu i širinu. Raste kapacitet usredotočenosti na jednu pojavu kao i otvaranja cijelom spektru iskustva upravo takvom, kakav jest.

    Cijela druga polovica ove web stranice bavi se praksama meditacije i svjesnosti!

    Ondje ćeš naći niz objava o meditaciji u hodanju, pokretu i spektar sjedećih meditacija usmjerenih razvoju svjesnosti (uz brojne druge aspekte uma).

    Evo nekoliko uvodnih vježbi s kojima možeš početi:

    • Svjesnost daha – svega 5 ili 10 minuta dnevno, sjedni i pronađi dah u tijelu. Ostani povezan s njim iz trenutka u trenutak, koliko možeš
    • Meditacija svjesnog jedenja – od zadovoljenja potrebe i želje za ugodom do iznimno duboke, iscjeljujuće prakse. Uz pomnu koncentraciju i svjesnu prisutnost za čitav proces jedenja otkrivamo moćan potencijal za slobodu u svakom zalogaju 🍚
    Ova 9 – minutna uvodna mindfulness meditacija izvrstan je početak tvojeg Puta – kroz svjesnost daha

    Primjena u Svakodnevnom Životu

    1. 🚪 Ulazna vrata – svaka odluka: ključ u bravi ili udaljavanje, popraćena je svjesnim dahom.
    2. 📞 Telefonski poziv – uzmimo nekoliko udaha i izdaha prije javljanja i ostanimo povezani s tijelom dok razgovaramo.
    3. 🍵 Pauza za čaj ili kavu – bez mobitela, bez razmišljanja, samo prisutnost za miris i okus.
    4. 👂 U razgovoru – potpuno posvećujete pažnju govorniku, bez memoriranja odgovora.
    5. 📖 Čitanje – prilikom svakog poglavlja provjeravate razinu usredotočenosti.
    6. 🛏️ Priprema za san – skenirate tijelo od glave do pete, puštate napetost.

    Ovakvi trenuci svjesnosti preobražavaju svakodnevicu u stalnu praksu.

    Svaki trenutak je trenutak bivanja ovdje i sada ili lutanja u idejama, željama, nastojanjima i predviđanjima budućnosti.


    Zaključak

    Ispravna svjesnost nije ciljani trenutak u meditaciji, već kontinuitet pažnje koji hrani mentalnu mirnoću, širinu perspektive i prostor između poriva i reakcije.

    Što se više odvojimo kada smo sami, potpuniji smo ondje kada se vratimo.

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravan Način Života / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravan Način Života / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 5/8

    Kako ispravan način života iz budističke psihologije utječe na našu profesiju, svakodnevne izbore, mindfulness praksu i rad na sebi?

    Što Znači Ispravan Način Života

    Ispravan način života (sammā-ājīva) odnosi se na odabir zanimanja i životnog stila koji ne nanosi štetu drugim bićima, već doprinosi dobrobiti zajednice i osobnoj etičkoj dosljednosti.

    U kontekstu nastanka učenja, Buddha je naveo da poslovi koji uključuju trgovinu oružjem, živim bićima, mesom, otrovima ili opojnim sredstvima vode patnji i moralnom propadanju.

    Zanimljivo je promotriti ove kategorije iz današnje perspektive:

    • Koliko životinja je uzgojeno i zaklano u globalnim industrijskim razmjerima – i kako “normalnost” toga utječe na našu kolektivnu svijest?
      • Postoje narodi čije surovo preživljavanje ovisi o mesu – pojedinci čije zdravlje možda to zahtjeva – no koliki postotak ukupne “industrije” je čisto suvišno nasilje?
    • Otrovima bismo mogli zahvatiti domene od poljoprivrede do toksičnih otpada i nusprodukata koje u nevjerojatnim količinama proizvodi suvremena civilizacija
      • Koliko od toga je doista u svrhu boljitka i razvoja životnih uvjeta, a koliko isključivo iz ugode, pohlepe i prianjanja?

    No, ispravan život nije samo izbjegavanje štetnog — to je poziv na svjesno djelovanje koje podržava život, suosjećanje i međusobnu povezanost. U Plum Village tradiciji, Zen učitelj Thích Nhất Hạnh naglašava da naš rad može biti oblik meditacije, kao i da je ispravan način zarađivanja za život onaj koji podržava razumijevanje i ljubav, umjesto da ih narušava.


    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    U gestalt terapiji, ispravan način života možemo promotriti kroz teoriju polja.

    Teorija polja može se shvatiti kao drugačiji način za pojam međubivanja. U okviru gestalta ona znači da osobu nije moguće izdvojiti iz njezinog konteksta, situacije – koja uključuje i fizičku i psihičku okolinu trenutka, ali i sve ono što je u pozadini.

    Mi jesmo okolina i okolina jest mi.

    Eksperiment u polju kao metoda uvida u međubivanje

    Gestalt terapija može razviti utjelovljeno razumijevanje međubivanja kroz svoj bogati spektar alata. Jedan od njih jest eksperiment, u kojemu klijentu pomažemo osvijestiti kako njihova profesija, način opskrbljivanja za život, i svakodnevni izbori, utječu na unutarnji mir, patnju, osjećaj smisla i povezanosti.

    Kroz dijalog i tjelesnu svjesnost, klijent može:

    • Prepoznati vrijednosti koje njegovo zanimanje podržava ili krši
    • Osjetiti kako određeni zadaci utječu na energiju, motivaciju i emocionalnu stabilnost te ispunjuju li ga ili uzrokuju (često nesvjesnu) patnju
    • Istražiti alternativne profesionalne puteve koji više odgovaraju njegovoj etici, i podržavaju život više u skladu sa spoznajom o međubivanju

    🎯 Terapeut ne nudi gotova rješenja, već služi kao postojani suputnik u procesu otkrivanja autentičnog profesionalnog izraza.


    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Kao i kod drugih dijelova osmerostrukog puta, samorefleksija može biti prvi korak promjene. Postavimo si pitanja poput:

    • „Doprinosi li moj posao dobrobiti zajednice?“
    • „Kako se osjećam prije i poslije radnih zadataka?“
    • „Koje alternative mogu istražiti da izgradim smisleniji profesionalni put?“
    • “Što mi je potrebno kao podrška u ovom nastojanju – i u kojoj mjeri mi je ona dostupna ili moguća u trenutnoj situaciji?”

    📖 Ova praksa pomaže razlikovati naviku od izbora, te osvjetljava trenutke kada smo djelovali iz straha, potrebe za sigurnošću ili vanjskog pritiska. Kroz redovito zapisivanje, razvijamo sposobnost prepoznavanja gdje naš rad podržava život — a gdje ga iscrpljuje.


    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Uvođenje svjesne, mindful pauze prije i nakon posla može transformirati način na koji doživljavamo radni dan:

    • Prije izlaska iz kuće, obavimo jednu aktivnost s punom pažnjom i pomnošću
      • Oblačenje cipela, otvaranje i zatvaranje vrta, hodanje do automobila ili zastajanje na pragu uz nekoliko udaha
    • Uvedimo praksu zvona svjesnosti – na računalu, mobitelu ili drugom uređaju namjestimo podsjetnik koji se povremeno oglasi kao znak da stanemo i kratko usmjerimo pažnju na dah
    • Prakticirajmo izražavanje zahvalnosti: „Hvala tijelu što me nosi kroz ovaj dan“; “Hvala svim živim bićima i elementima uključenima u moju dobrobit”
      • Dovoljno je svega par sekundi ovog “unutarnjeg stava”!

    Primjena u Svakodnevnom Životu

    Ispravan način života svakako leži u onim malim, svakodnevnim odlukama. Evo 6 konkretnih primjera:

    1. 💼 Prije važnog projekta, pitajmo se: „Je li ovo u skladu s mojim vrijednostima?“ Ako nije, možemo li izmijeniti pristup ili postaviti drugačije granice?
    2. 💸 Kod ulaganja i potrošnje, birajmo etički prihvatljive i održive opcije — npr. lokalni proizvođači, cruelty-free i održivi proizvodi, banke koje ne financiraju destruktivne industrije
    3. 🧺 Prilikom kupnje odjeće, razmislimo: „Trebam li doista novi komad – mogu li kupiti rabljeno, prenamijenjeno ili barem podržati održivost? Podržavam li radne uvjete u kojima je ovo proizvedeno?“
    4. 🤝 U poslovnim odnosima, prakticirajmo transparentnost i poštovanje — npr. jasno komunicirajmo rokove, priznajmo greške, ponudimo podršku bez skrivenih motiva.
    5. 🧑‍🏫 U dijeljenju znanja, ne naglašavajmo korist — podučavanje, mentorstvo i savjetovanje izravno doprinose boljitku zajednice
    6. 🧘‍♀️ U svakodnevnim zadacima, poput čišćenja ili kuhanja, usporimo, unesimo svjesnu pažnju i zahvalnost — svaki “trivijalan” čin ima jednak potencijal za praksu, ovisno samo kako mu pristupimo

    🌿 Ispravan način života nije ideal koji se postiže preko noći niti imperativ kojim se trebamo samokritizirati — to je proces usklađivanja unutarnjih vrijednosti i vanjskih izbora.


    Zaključak

    Ispravan način života pitanje je zanimanja, načina zarađivanja. Pitanje je slike svijeta i zajednice koju podržavamo. Prije svega, pitanje je vlastitog načina bivanja – čemu i na koji način posvećujemo vrijeme i pažnju.

    Što više osvijestimo ova pitanja — i krenemo često mukotrpnim i dugoročnim putem utjelovljeno, u praksi odgovarati na njih – to ćemo biti skladniji s našim vrijednostima.

    A iskreni odgovori na ova pitanja najčešće vode do iscjeljenja i pozivinog ophođenja prema sebi i drugima.

    Kada živimo u skladu s vlastitim srcem, svaki posao i svaka odluka postaju prilika za njegovanje slobode i suosjećanja.


    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravno Djelovanje / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravno Djelovanje / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 4/8

    Kako primijeniti ispravno djelovanje iz budističke psihologije u osobnim odlukama, terapijskom radu, svakodnevnim situacijama i praksi svjesnosti?

    Što Znači Ispravno Djelovanje

    Ispravno djelovanje u Budinom učenju odnosi se na djelovanje koje ne nanosi štetu — ni sebi, ni drugima.

    To uključuje poštovanje prema životu, izbjegavanje krađe, seksualne neodgovornosti i nasilja. U tom smislu sukladno je temeljnim načelima moralnog ponašanja koji su prisutni u svim filozofskim, političkim, društvenim i drugim kontekstima.

    Korak dalje, to je poziv na aktivnu etiku — djelovanje koje njeguje suosjećanje, poštovanje i integritet svih živih bića.

    📌 U širem smislu, ispravno djelovanje znači da naše tjelesne radnje, ono što činimo, odražavaju unutarnju jasnoću, svjesnost, vrijednosti i namjere.

    Uz ispravni govor, drugi je most između osobne prakse mindfulnessa i vanjskog svijeta, svakodnevnog života.

    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    U gestalt terapiji, postupci se ne promatraju samo kao ponašanja, već kao utjelovljeni izrazi unutarnjih stanja.

    Sve ono što je na površini – pokreti, stav tijela, gestikulacija, izraz lica, konkretne radnje – manifestacija je neke potrebe odnosno načina njezinog zadovoljenja.

    Kroz vježbe osjetilne svjesnosti, klijent uči:

    • Prepoznati tjelesnu nelagodu, otpor, napetost i druge reakcije koje prethodne određenim kretnjama (i njihovom izostanku)
    • Eksperimentirati s alternativnim postupcima u sigurnom prostoru – birati i vježbati korisnije, vještije odgovore na (iste) situacije
    • Razlikovati automatske porive od svjesne odluke da nešto učinimo – i stvarati prostor između tog dvoje

    🧠 Svaki čin postaje prilika za istraživanje: Što me vodi? Što pokušavam izraziti? Što mi je potrebno – i kako ovo zadovoljava tu potrebu?

    Terapeut podržava klijenta u razvoju autentičnosti i osobne dosljednosti, čime se jača integritet i sposobnost samopodrške.

    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Dnevnik i ovdje može biti vrijedan alat, kada se radi o introspekciji vlastitih ponašanja. Pitanja poput:

    • „Gdje sam danas odstupio/la od vlastitih vrijednosti?“
    • „Kako se to reflektiralo na moj unutarnji mir?“
    • „Koji bih alternativni način mogao/la odabrati?“

    📖 Ova praksa pomaže razlikovati impulzivnost od svjesnog izbora te osvjetljava trenutke kada smo djelovali iz straha, energije navike ili nesvjesnosti.

    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Meditacija koja uključuje pokret pomaže nam u fizičkom smislu osvijestiti tijelo i ono što tijelo čini iz trenutka u trenutak.

    Ovdje su prije svega vrijedna meditacija u hodanju te svjesni pokreti. U meditaciji hodanja, svaki korak postaje čin svjesnosti:

    • Osjetimo podizanje i spuštanje spotala s tla, te kontakt
    • Ovisno o brzini i načinu prakse usmjeravamo uži ili širi fokus pažnje
    • Promatramo um dok hodamo – kako procjenjuje, kritizira, šalje poruke i porive u raznim smjerovima

    Povezivanjem s tijelom u kretanju raste stupanj u kojem smo utjelovljeni u svakodnevici. Kada smo svjesni tijela i daha, lakše donosimo odluke koje ne povređuju, već podržavaju život.

    Primjena u Svakodnevnom Životu

    Ispravno postupanje živi u svakodnevnim izborima:

    • 🛒 U kupnji: prije nego uzmemo predmet, zapitajmo se: „Je li ovo u skladu s poštovanjem prema drugima, okolišu i vlastitim vrijednostima?“
    • 🤝 U intimnim odnosima: pristanak, poštivanje granica, otvorena komunikacija i uvažavanje drugoga kao osobe
    • 🛡️ U sukobu: umjesto impulzivnog otpora, birajmo nenasilnu potporu, zaštitu slabijih, izbjegavanje štete i smjer pomirenja

    🧭 Svaki čin je prilika za njegovanje društvenog i osobnog integriteta — ne kroz savršenstvo, već kroz svjesnost i namjeru.

    “Ispravno” djelovanje, niti bilo koji drugi dio osmerostrukog puta, nije “moranje”, nije znak da “nismo u redu” ako to ne činimo. Već podsjetnik da put promjene počinje s nama.

    Zaključak

    Ispravno djelovanje je perspektiva, vrijednost, usmjerenje.

    Koje, ako odgovara i našem sustavu vrijednosti, daje podršku u tome da je u većoj mjeri i živimo. To je proces, smjer kretanja, a ne mjerilo za procjenu, osuđivanje, kritiku i rigidno diskriminiranje.

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravan Govor / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravan Govor / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 3/8

    Što, kada, kako i zašto reći? Kako shvatiti i njegovati ispravan govor iz budističke psihologije u psihoterapiji i svakodnevnom životu?

    Što Znači Ispravan Govor

    U budističkoj psihologiji, ispravan govor jedan je od tri sržna dijela moralnog, korisnog i blagotvornog ponašanja – zajedno s mišlju i govorom.

    Nalazi se u sličnim formatima i vrlo sličnom značenjem od izvornih Budinih učenja kroz razne nastavke tih učenja do danas.

    Ispravni govor uključuje četiri glavne kategorije:

    1. Kada govoriti – u pravo vrijeme, kad je korisno
      • Ne izbjegavati, niti samo “bacati” stvari kako dolaze
    2. Što reći – istinito, korisno, povezano s dobrom namjerom
      • Nastojimo reći ono što znamo da je tako – a kad dijelimo pretpostavke, ideje i predodžbe, budimo toga svjesni i to verbalizirajmo kako bismo izbjegli nesporazum
    3. Kako reći – blago i nježno, jasno, s poštovanjem
    4. Zašto govoriti – s namjerom da pomogne, ne da povrijedi

    Thich Nhat Hanh, iznimno utjecajni svjetski Zen učitelj, pjesnik, mirovni aktivist, osnivač Plum Village zajednice, zalagao se za primijenjeni budizam koji ispravan govor stavlja u središte važnosti.

    📌 Ispravan govor ne znači neiskreno “pakiranje” riječi. No, ne znači niti samo “ne lagati”. Znači govoriti u pravo vrijeme, s dobrom namjerom, na nježan način, i s korisnim sadržajem.

    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    Gestalt psihoterapija uvelike se bavi odnosima – kako sa samim sobom tako i s drugima. Naši međuljudski odnosi odraz su naših “unutarnjih” odnosa i obratno.

    Obje ove vrste odnosa predmet su terapije. Njima se bavimo za mnoge načine:

    • Dijaloškim odnosom – sam terapijski odnos jest način vježbe ispravnog govora
    • Tehnikama – poput “prazne stolice”, igranja uloga, preuveličavanja, umanjivanja i eksperimentiranja s razgovorom

    Istražujemo:

    • Koje “uloge” ponavljamo, kroz razne odnose (kritičar, žrtva, spasitelj)?
    • Kako ton, brzina, način izražaja i govor tijela utječu na poruku?
    • Koliko su naša potreba i namjera usklađene s našim načinom izražavanja i sadržajem kojeg zapravo iznosimo?

    🎭 Svaka izgovorena riječ odraz je unutarnjeg stanja — terapija nam pomaže to osvijestiti.

    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Ispravan govor možemo njegovati i sami sa sobom. Jedan način jest vođenjem dnevnika i bilješki, pitajući se primjerice:

    • „Jesu li moje riječi gradile most ili postavile zid?“
    • „U kojim trenucima sam govorio/la automatski?“
    • “Jesam li zapravo rekao/la ono što sam htio – ili išao suprotno tomu?”
    • “Kako sam mogao/la zvučati drugoj osobi? Kako me ona mogla shvatiti – iz svoje perspektive?”

    📖 Vođenje dnevnika pomaže pratiti izazove i uspjehe u jezičnoj praksi — jačamo sposobnost autentičnog izražavanja 😊

    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Sabranost i svjesnost već su odlična osnova za korisniji, uspješniji i vještiji način komunikacije kojim smo vjerniji sebi, vodeći računa o drugome.

    Postoje i prakse koje jačaju ispravan govor:

    • Metta meditacija – slično kao i s ispravnom namjerom, meditacija prijateljske ljubavi i blagonaklonosti, slanjem dobrih želja i nastojanjem da ih doista utjelovimo i osjetimo, zapravo vježbamo iscjeljujući način komunikacije, koji vodi skladu
    • Aktivno slušanje – ne prekidamo, slušamo dok smo istovemeno uzemljeni i svjesni sebe, posvećeni onome što osoba govori, bez očekivanja, s jedinom željom da je čujemo i razumijemo

    🧘 Mindfulness praksa u svakodnevnom životu upravo ima golem potencijal kao i prostor za vježbu u podrčju govora. Vrlo brzo brišu se granice između formalne prakse i međuljudskih odnosa – oni su odraz naše prakse i ono što joj udahnjuje život i smisao.

    Primjena u Svakodnevnom Životu

    • 📩 Prije poruke ili e-maila: pročitajmo je naglas i zapitajmo se „njegujuća ili povređujuća?”
    • 🙏 U razgovoru: sjetimo se riječi zahvalnost i cijenjenja – čak i kada se ne slažemo: “hvala ti na trudu.” | “cijenim što si to podijelio (i ne moram se slagati s time).”
    • 🚫 Izbjegavanje tračeva: ogovaranje i tračanje često su jako gorivo za održavanje i produbljivanje odbacivanja i osuđivanja

    🕊️ Ispravan govor jača povjerenje i smanjuje nepotrebne sukobe.

    Zaključak

    Ispravan govor nije samo praksa jezika — to je praksa srca.

    Kroz svjesnu komunikaciju gradimo odnose razumijevanja, prihvaćanja i suosjećanja. A odnosi čine svijet.

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻

  • Ispravna Namjera / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Ispravna Namjera / Osmerostruki Put – Budizam, Psihoterapija, Život

    Budizam, Psihoterapija i Svakodnevni Život: Osmerostruki Put – dio 2/8 🪷

    Kako primijeniti ispravnu namjeru iz budističke psihologije u svakodnevnim odlukama, pri uvidu u osobnu motivaciju, i u gestalt psihoterapiji?

    Što Znači Ispravna Namjera?

    Ispravna namjera obuhvaća tri pozitivne, korisne motivacije:

    • odricanje od vezanosti
    • ne reagiranje iz odbojnosti i ljutnje
    • nenasilje – suosjećajno prilaženje

    Ove unutarnje pokretačke snage vode nas od pohlepe, odbojnosti i neznanja prema slobodi i suosjećanju. 🍃

    📌 Ispravna namjera ne znači “prisilno ispravno ponašanje”, već njegovanje duboke, pozitivne motivacije iz srca, usmjerene dobronamjernosti, otpuštanju i jasnoći.

    Primjena u Gestalt Psihoterapiji

    U gestalt psihoterapiji istražujemo:

    • Koje želje ili strahovi potiču impulzivne reakcije?
    • Kako se motivi mijenjaju kada osvijestimo dugoročne posljedice – i koja je uloga osobnih vrijednosti?
    • Kako bih volju mogao/la usmjeriti prema dobrobiti, sebe ili drugih – čak i u teškoj situaciji?

    🧭 Kroz istraživačke “eksperimente”, dijalog, i utjelovljenje ponašanja, namjera postaje alat za promjenu obrazaca, jačanjem svjesnosti – i osobne odgovornosti.

    Samorefleksija i Vođenje Dnevnika

    Postavimo si dnevna pitanja poput:

    • „Što me upravo sada, danas, pokreće – strah, pohlepa ili iskrena osobna vrijednosti?“
    • „Kako mogu kultivirati zdravije i korisnije želje – može li mi netko u tome pomoći?
    • “Koliko je moja namjera usklađena s mojim govorom i postupcima? Kako sam zadovoljan/na time?”

    📖 Vođenje dnevnika otkriva trenutke kada impulsi postaju svjesni odabiri — i tako jačamo transformativnu snagu unutarnje namjere 😊

    Mindfulness, Meditacija i Praksa

    Namjeru njegujemo kroz:

    • Rad s vrijednostima – vizualizacijom na vlastiti život, dublje se povezujemo i utjelovljujemo osjećaj povezanosti ili odvojnosti od svojih vrijednosti
    • Meditacija prijateljske ljubavi (metta) – ova praksa koristi se u potpuno sekularnim kao i budističkim okvirima za razvoj pozitivne, blagonaklone i blagotvorne namjere
    • Pauza prije reakcije – tri svjesna udaha kod snažnih impulsa

    🎯 Praksa čini volju svjesnom i otpornom — umjesto reaktivne, ona postaje kreativna.

    Primjena u Svakodnevnom Životu

    Namjera je prisutna u svakodnevnim trenucima:

    • 🤝 U razgovoru: „Što ova situacija zahtijeva od mene – na koji način da joj pristupim da to bude blagotvorno?
    • 🍲 Prilikom kupovine i jela: svjestan odabir hrane, namirnica, potrošačkog ponašanja – s umom na međupovezanosti svih
    • 🛒 U provođenju slobodnog vremena: izbor toga što konzumiramo i činimo, koji ne vodi u nemir, strah i odbojnost

    🌿 Svaka odluka izvolje oblikuje život u skladu s mudrošću.

    Zaključak

    Ispravna namjera nije težnja za savršenstvom, već poziv na svijest, mekoću i odgovornost u svakom trenutku.

    Samo ovaj udah. Samo ovaj izdah. 🤲🌻