Ljudsko iskustvo

Što čini ljudsko iskustvo?

Naše sveukupno subjektivno ljudsko iskustvo temeljno sačinjavaju idući elementi:

• Osjeti – kroz naših pet osjetilnih organa
  • vizualni (oblici/boje), zvukovi, mirisi, okusi, dodiri, osjeti unutar tijela
    
• Misli – unutarnje, mentalne pojave
  • Uglavnom ili mentalne slike (zamislimo psa) ili riječi (kao tekst, mnogo češće kao “unutarnji glas” – npr. stalno komentiranje, unutarnji monolog)
    
  • Uvijek se odnose ili na prošlost (sjećanja, analiziranja, interpretacije…) ili budućnost (planiranja, očekivanja, brige, nade…)
  • Nekad su vrlo bliske sadašnjem trenutku kao interpretacije, analize, usporedbe, kritike, procjene…
    
  • Misli možemo shvatiti i kao još jednu vrstu osjeta. Ovaj mali pomak kako percipiramo vlastite misli može nam otvoriti novu perspektivu u odnosu s njima. Stavlja ih u ravnopravniji položaj od onog koji je često u korist mislima kao “višoj funkciji” kod ljudskih bića
    
• Kvaliteta – kategorije ugoda / neugoda / neutralnost
  • predstavlja afektivni ton, valenciju, subjektivni doživljaj te je nešto što uobičajeno spontano prati bilo koji osjet, pa i misao
    
• Emocije/osjećaji – unutarnja stanja vrlo raznolikog subjektivnog iskustva
  • Sreća, tuga, strah, frustracija, ljutnja, zabrinutost, uznemirenost….
  • U širem smislu, ovu kategoriju možemo nazvati i “mentalna stanja” ili “stanja uma” i ubrojiti kvalitete kao što su usredotočenost, pomnost, zbunjenost, umor…
    
  • Otprilike sve ono što bismo mogli odgovoriti na pitanje “Kako sam?”
    

• Porivi – naša volja i namjera, naše želje, odluke, sklonosti, poticaji, težnje
  • Poriv da nešto učinimo, kažemo, napravimo… neposredno prethode našem ponašanju
  • To mogu biti naše dalekosežne odluke, kao i bezbroj minijaturnih poriva, namjera odnosno odluka koje prethode svemu što činimo
    
• Svjesnost (skup svijesti) – sve ono što doživljavamo kao “sada”.
  • Skupni naziv za sve aspekte svijesti. Možemo biti svjesni naših osjeta, misli, emocija, poriva, govora i djelovanja – svi ostalih elemenata
  • Svijest može biti zanimljivo promatrati iz perspektive “osjetilnog polja”: vidna svijest, slušna svijest… umna / mentalna svijest. Tako imamo pet osjetilnih svijesti, šestu svijest kao uvid u misli i aktivnosti uma, i druge

Ljudsko iskustvo u budizmu

U budizmu, cjelokupno ljudsko iskustvo spada u pet nakupina, hrpa ili agregata (Five Aggregates, Five Skandhas).

Ta je podjela vrlo usklađena s našom prethodnom. Općenito, različite se kategorije u njoj mogu poistovjetiti ili se njihovi zrcalni oblici mogu naći u podjelama koje proizlaze iz suvremenih znanstvenih spoznaja.

Pet Skandha i povezanost s prethodnom podjelom iskustva:

• Tijelo (Rūpa) predstavlja fizičko tijelo, osjetilne organe (vid, zvuk, miris, okus, dodir) i objekte koje oni percipiraju (vizualne, zvučne…)
  • Ovo odgovara Osjetima
• Senzacije (Vedanā) predstavljaju emocionalni ton koji prati iskustva, osjetilna i mentalna – ugodna, neugodna ili neutralna
  • Ovo podrazumijevam pod pojmom Kvaliteta odnosno ton ili valencija
• Percepcije (prepoznavanje, Sañña) označuju prepoznavanje i interpretaciju, davanje značenja osjetima, tjelesnim i mentalnim (npr. zvuk kao “pjevanje ptice” ili “glazba”, viđeni objekt kao “kamen”, dodir kao “tkanina”, “tvrdo”…
  • Ovo djelomično obuhvaća misli, no ima drugačije značenje, više označava nesvjestan proces koji automatski prati osjete, kojim razumijemo svijet
• Mentalne formacije (misli, namjere, stavovi… Saṅkhāra) obuhvaćaju misli, namjere, emocije i mentalne navike, koje oblikuju mentalno procesiranje, kako reagiramo na iskustva i mentalno doživljavamo sve situacije
  • Ovo također uključuje misli ali i cijelu domenu emocija / osjećaja i porive
• Svjesnost (viññāṇa) Odnosi se na samu svjesnost, ono što nam omogućuje percepciju i doživljavanje ostalih agregata (elemenata)
  • Ovo bi odgovaralo svijesti osjeta, svijest o mislima, itd.

Kratak članak o Pet Skandha i umjetnoj inteligenciji.

Primjena u svakodnevnom životu i refleksiji na događaje i situacije

Poznavati elemente našeg iskustva na ovaj način, koji su iz trenutka u trenutak drugačiji, izuzetno je vrijedno.

Ključno je imati na umu kako su ovo koncepti onoga što se iz trenutka u trenutak događa, i sada dok ovo čitamo. Imamo određeni osjet (vizualni podražaj), vjerojatno neutralne kvalitete. Percipiramo tako organiziran podražaj kao tekst, interpretiramo ga kao članak na web stranici. Vezano uz njega mogu se javiti misli, primjerice uspoređujemo ga s nečim što otprije znamo, razmišljamo o njemu, imamo poriv ustati se ili napraviti nešto drugo… Uz sve to možemo i ne moramo biti svjesni svojeg tijela, položaja, zvukova, misli, raspoloženja…

Sve se to neprekidno izmijenjuje kao sadržaj naše svijesti. Naravno, mi možemo u različitoj mjeri biti otvoreni za tu promjenu ili biti stopljeni s iskustvom, fiksirajući sebe u njemu, ne doživljavajući ga kao nešto što se na ovaj način izmijenjuje.

Što smo otvoreniji prema iskustvu, to manje smo stopljeni s bilo kojim pojedinim elementom. Što manje smo stopljeni, imamo više vremena promotriti što se doista događa i širi prostor mogućih odgovora.

Samo trenutak – usporimo i zapitajmo se

Kako idemo kroz dan, može nam koristiti prisjetiti se promotriti događaje, situacije i naše reakcije na njih u vidu ove podjele.

Možda ova moja ponavljajuća misao nije apsolutna istina – samo mentalni događaj koji se uporno iznova javlja?

Neugodan osjet – možda možemo otvoriti se oko njega i uvidjeti da i drugi elementi iskustva već čekaju našu svijest, ako mi nismo fiksirani za taj osjet?

Reaktivna ljutnja na glasan, neočekivan zvuk – složen rezultat zvuka, kojem gotovo trenutačno pridodajemo neugodu, zatim ideju o izvoru i značenju zvuka, ljutnju, i krajnji poriv ili izravno ponašanje koje je rezultat te ljutnje?

Vježbajući ovaj stav otvorenosti, dopuštanja i znatiželjnog istraživanja, povećavamo svoju psihološku fleksibilnost i umanjujemo dodatnu patnju.

Polazna točka razumijevanja sebe

Ovaj tekst služi kao početna točka iz koje promatramo ljudsko iskustvo.

U budućim tekstovima, kroz integriranu perspektivu budističke psihologije i filozofije, znanstvenih spoznaja te psihoterapijskih pristupa, mnogo ćemo govoriti o našem iskustvu. Na koji način se ovi elementi povezuju, međusobno uzrokuju i uvjetuju, kako to utječe na naš doživljaj svijeta… I najvažnije, kako praksom, tehnikama i vježbama koje radimo možemo osobno dublje uvidjeti prirodu našeg iskustva.

Time povećavamo svoju psihološku fleksibilnost, umanjujemo subjektivnu, psihološku patnju, povećavamo raspon mogućih odgovora, dovodimo se u poziciju mudrijeg odabira te ponašanja u skladu s našim vrijednostima. Možda oslabimo, a možda i potpuno uklonimo neke stare, opterećujuće, ukorijenjene obrasce.

Druge znanstvene teorije i filozofske tradicije mogu drugačije strukturirati ljudsko iskustvo. To nužno ne znači neslaganje, već može biti rezultat različitog imenovanja. Istražimo svoje iskustvo i pokušajmo ga razumijeti na način opisan ispod u vlastitom životu. Zatim, uzmimo one dijelove koji nama rezoniraju, ili sve, a ostavimo za sada ono što nama osobno ne odgovara.